Čeka nas teška 2010. i novi porezi

Pesimističnih prognoza za 2010. ne manjka, a najcrnju je izrekao Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU-a.

23.12.2009.
11:25
VOYO logo

"Ako Hrvatska zadrži postojeću ekonomsku politiku, u 2010. možemo očekivati pad BDP-a od tri posto, daljnji rast nezaposlenosti i deficita, kao i vanjskog i unutarnjeg duga", rekao je nedavno Družić.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, tek je malo blaži u prognozama. Predvidio je za 2010. pad BDP-a od dva posto, a Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, pad BDP-a od 1,5 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostvare li se njihove prognoze, sljedeće godine bez posla će ostati još 40 tisuća radnika, odnosno nezaposlenih bi moglo biti više od 330 tisuća. Doda li se ovom broju još 20 tisuća ljudi iz brodogradnje, čiji je posao nesiguran, nezaposlenih bi moglo biti više od 350 tisuća.

Plaće će nastaviti realni pad, pa će kupovna moć građana biti manja, dok će loša otplata kredita sektora stanovništva bankama zadati dodatne probleme, što će uzrokovati još manju ponudu povoljnih kredita, piše Sloboda Dalmacija. Pad BDP-a od tri posto bi u grdne nevolje odnio i državni proračun koji je baziran na rastu gospodarstva od 0,5 posto, pa bi drastičniji pad gospodarstva značio i jako loše punjenje prihoda državnog proračuna. Tada bi Vlada dodatni manjak u proračunu mogla financirati ili još većim zaduživanjem ili prodajom preostalog "obiteljskog srebra" ili – podizanjem poreza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analitičari tvrde kako bi u tom slučaju Vlada proračunski deficit djelomično financirala dodatnim zaduživanjem, a djelomično povećanjem poreza, jer ne bi bilo vremena ni prilike za prodaju (dijela) neke veće državne tvrtke poput Croatia osiguranja.

A povećanje poreza bi dodatno utjecalo na manje prihode građana, manji standard i pad potrošnje, što bi poduzeća dovelo u stanje totalne panike.

Pad BDP-a od tri posto bi za gospodarstvo značio da će pad dobiti poduzetnika, a investicija gotovo da neće niti biti. Privatizacija brodogradnje veliki je problem. Svejedno je hoće li uspjeti ili neće, jer će državi na naplatu doći tri milijarde kuna kreditnih jamstava, a velik dio će izgubiti posao.

To bi onda dovelo do još veće rupe u državnom proračunu, što bi podrazumijevalo još veće poreze za sve manji broj zaposlenih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prethodni članci:

arti-200912220119006 arti-200912160741006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo