U nekim gradovima nedostaje učitelja razredne nastave, odgajatelja, socijalnih radnika i inženjera. Tražena je i većina uslužnih zanimanja. Tako već godinama nedostaje konobara i kuhara, posebno u turističkoj sezoni.
Analiza stanja na tržištu rada, preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te lokalni i regionalni razvojni planovi trebali bi definirati jasne potrebe za radnom snagom u Hrvatskoj, kako to već odavno rade u razvijenim zemljama. Naime u Europi se zna kakve će biti potrebe za radnicima 2020. godine. Tako se zbog porasta interesa za njima, zanimanjima budućnosti smatraju poslovi u informatičkoj tehnologiji, farmaciji, biotehnologiji, uslužnim djelatnostima i kemijskoj tehnologiji.
Provjerili smo koja su zanimanja najbrže 'odlazila' s burze rada u prošloj godini na zagrebačkom, splitskom, riječkom, osječkom i varaždinskom području.
U 2010. u Zagrebu su na posao najkraće čekali diplomirani naftno-rudarski inženjeri, radnici bez zanimanja, glačarice, maturanti gimnazije, učitelji razredne nastave, domaćice zrakoplova, elektroinstalateri, kućne pomoćnice, profesori biologije, više medicinske sestre, zidari, tesari i liječnici. Među traženijima su bili i profesori njemačkog jezika, magistri farmacije, diplomirani informatičari i diplomirani inženjeri računalstva.
Traže se prodavači, čistačice, konobari...
Na području Splitsko-dalmatinske županije prošle godine najtraženiji su bili prodavači, čistačice, administrativni službenici, konobari, kuhari, sobarice, učitelji razredne nastave, komercijalisti, vozači teretnog vozila, pomoćni radnici u kuhinji, ekonomisti, odgojitelji u vrtiću. Od zanimanja s fakultetskom diplomom posao su najbrže pronalazili liječnici.
Prema evidenciji HZZ-a područne službe Rijeka, tijekom 2010. s burze rada najbrže su odlazile čistačice, konobari i pipničari, prodavači, trgovački demonstratori, kuhari, komercijalisti u prodaji, medicinske sestre i profesori društveno-humanističkih predmeta u srednjim školama. Među onima koje su poslodavci tražili bila su i jednostavnija zanimanja u proizvodnji i montaži, te odgojitelji predškolske djece.
Na riječkom području deficitarna zanimanja u 2010. bila su: učitelji djece s razvojnim teškoćama, magistri farmacije, diplomirani socijalni radnici, diplomirani projektanti računalnih sustava, sustavni inženjeri i programeri, diplomirani strojarski i brodograđevni inženjeri.
U Osječko-baranjskoj županiji ova su zanimanja imala najveću stopu zapošljavanja: profesori društveno-humanističkih predmeta u srednjim školama, nastavnici u osnovnim školama, učitelji u osnovnim školama, diplomirani inženjeri elektroenergetike i elektrostrojarstva, vozači teških teretnih i vučnih vozila, diplomirani inženjeri kemijske, prehrambene i biotehnologije, zanimanja u zaštiti, rukovatelji strojevima za proizvodnju šećera i škroba, rukovatelji građevinskim i sličnim strojevima.
Više upisnih mjesta za jezike, građevinu, elektrotehniku
Upravo stoga podružnica HZZ-a u toj županiji smatra da treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika za zidare, tesare, mehaničare poljoprivredne mehanizacije, bravare, stolare, konobare i kuhare, te tehničare za mehatroniku, medicinske sestre i medicinske tehničare.
U Osječko-baranjskoj županiji predlaže se i povećanje upisne kvote za stručne studije na smjerovima sestrinstvo i radiološka tehnologija. Oni koji planiraju upisati fakultet, neka imaju na umu da je osječka podružnica HZZ-a predložila više mjesta za sljedeće studije: engleski jezik i književnost, njemački jezik i književnost, elektrotehnika, građevinarstvo, proizvodno strojarstvo, matematika i informatika, medicina, veterina, socijalni rad, logopedija, geodezija, arhitektura i urbanizam, stomatologija i farmacija.
U Varaždinskoj županiji najtraženiji na burzi rada u 2010. bili su radnici u proizvodnoj liniji, šivači kože, prodavači, kožarski radnici, krojači, konobari, radnici na održavanju, telefonisti, zidari, drvoprerađivački radnici, turistički animatori, čistačice, zavarivači i kuhari.
Nova upisna politika
Zanimanja koja nedostaju na varaždinskom tržištu rada su: diplomirani inženjer građevine, diplomirani strojarski inženjer, diplomirani inženjer elektrotehnike, diplomirani inženjer arhitekture, liječnik, psiholog magistar farmacije, profesor engleskog jezika, profesor njemačkog jezika, profesor matematike. Nedostaje također strojarskih inženjera i inženjera elektrotehnike. Trebalo bi školovati i više zidara, tesara, armirača, zavarivača, dimnjačara, šivača tekstila i šivača kože.
Kako smo već pisali, da se i dalje ne bi 'proizvodili' kadrovi kojima se samo puni burza, nego za kojima postoji potreba, Ministarstvo obrazovanja osnovalo je povjerenstvo koje će do početka ljeta srezati upisne kvote za neke škole. Ta nova upisna politika trebala bi uvažiti zahtjeve tržišta, ali i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.
specijal-201012070191004-nezaposlenost
Vezani članci:
arti-201103220226006 arti-201103010128006 arti-201103140421006 arti-201103210448006
