Uzgoj puževa vrlo je unosan posao za sve oni koji su spremni čekati povrat ulaganja do tri godine. Dobro to zna Alma Cvjetković, prva uzgajivačica gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu u Hrvtaskoj. Gospođa iz Matulja sama je startala u 90-ima da bi 2003. pokrenula nove uzgajivače, koje je opskrbljivala repromaterijalom, te 2004. pokrenla i otkup i preradu. Danas ima 93 kooperanta za svoju tvrtku, koja jedina u zemlji ima pogon za preradu puževa kontroliranog podrijetla. No, proizvode plasira svoje tvrtke Helicikulture i izvan Hrvatske.
Alma Cvjetković na burzi puževa s pravom glasa sudjeluje 19 godina, te poštuje burzovnu cijenu pa kooperantima za puževe u sezoni 2018. daje i 4,5 eura po kilogramu. Pritom naglašava da uz dobru cijenu oni koji krenu u taj biznis mogu ostvariti i poticaje iz jedinica lokalne samouprave, koji se svake godine dobivaju za zaštitna sredstva, sjemenje i druge troškove, dok se od države poticaji dobivaju jednokratno.
Ništa bez pravila
Ističe kako je u proizvodnji sve strogo propisano. Europska unija propisala je kako mora izgledati farma puževa, kako se u njoj životinje moraju zaštititi od predatora, od insekata, kako da se ustroje polja gdje će se puževi pariti, gdje će se toviti da prije postignu komercijalnu veličinu i slično. Takva farma mora imati vanjsku ogradu od lima da se spriječi ulazak predatora, jer žičana mreža ne sprječava ulazak miševa, žaba, zmija, mora biti ograđena helitex mrežom, imati leglo, mora se znati koja se vrsta uzgaja s poznatim podrijetlom. Puž je noćna životinja, pa mora imati biljke koje mu tijekom dana omogućavaju skrivanje i zaštitu od ptica, i posebno mora imati prehrambeno bilje. Zbog svega toga na površini manjoj od 2000 četvornih metara uopće se ne isplati početi uzgoj. S prvom berbom, obično nakon tri godine, očekuje se povrat 80 posto investicije, piše Glas Slavonije.
I Slavonci uspješno posluju
Inače, farmi puževa ima i u Slavoniji i sve uspješno posluju. Primjerice, u Slatini je ima Mato Muntić koji je puževe počeo uzgajati prvo za vlastite potrebe. No, zamijetio je da oni dobro uspijevaju, pa je mali pužarnik u nekoliko navrata povećavao, da bi poslije stupio u kontakt s vlasnicom Helicikulture. Zaključio je da bi bilo isplativo baviti se tim poslom, ali će svoju improviziranu farmu morati preurediti i uskladiti s EU standardima.
Naime, Munitić je u svoj pužarnik veličine 500 četvornih metara uložio oko 50.000 kuna i još nije siguran hoće li moći financijski podnijeti dodatna ulaganja, ali vjerojatno će ustrajati jer o tome ovisi njegova proizvodnja, a i sklapanje kooperantskog ugovora koji osigurava tržište.
Da bi se bavio financijski isplativom proizvodnjom, morat će doslovce krenuti od početka. Iz EU podmjere 6.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava do sada je s nepovratnih 15.000 eura pokrenuto već 13 farmi puževa, i to je jedna od izvrsnih mogućnosti za sve zainteresirane za tu proizvodnju.
