Tako recimo u vodećoj Zagrebačkoj banci za brojenje kovanica u stranoj valuti na šalteru banke klijentu se naplaćuje naknada od 10 posto izbrojanog iznosa, piše Vjesnik.
Posebno skupo Zaba naplaćuje fotokopiranje i prijepis dokumenata vezanih uz račune i kredite. Naime, Zaba dupliciranje naplaćuje nevjerojatnih 24,60 kuna po stranici. Istovjetnu cijenu fotokopiranja plaćaju i klijenti Raiffeisen banke, dok u Erste banci dokumente, doduše arhivirane, kopiraju za 18 kuna po stranici.
Unosno fotokopiranje nije jedini način na koji banke od klijenata zarade "koju kunu više". Naime, u šest vodećih banaka se izdavanje nove kartice u slučaju gubitka u pravilu naplaćuju oko 50 kuna, što samo po sebi nije sporno. No, Splitska banka posebno je maštovita u naknadama kada njihov klijent izgubi karticu. Već samu prijavu gubitka ili krađe kartice ta banka naplaćuje 100 kuna. No, dodatni financijski stres za klijenta nastaje ako netko pronađe njegovu karticu. Naime, ako izgubljenu karticu pronađe slučajni prolaznik i odnese je u poslovnicu banke, dobiva nagradu od 100 kuna koji se "skidaju" s računa klijenta koji je izgubio karticu.
Blokada računa u nekim bankama i do 70 kuna!
Naplaćivanje stresnih financijskih situacija nije samo posebnost Splitske banke. Ako klijentu Hypo Alpe Adria banke institucije poput suda ili Fine blokiraju račun, banka to naplati čak 70 kuna. S druge strane, PBZ blokadu računa naplaćuje 10 kuna, a Raiffeisen između 10 i 12 kuna. Uglavnom, banke svojim klijentima ne propuštaju naplatiti sve što mogu. Četiri najveće banke - Zaba, PBZ, RBA i Erste - u prvih šest mjeseci ove godine ukupno su od naknada i provizija zaradili više od milijardu kuna, pokazuju njihova financijska izvješća. Pritom Erste i Zaba bilježe pad te vrste prihoda (Erste za 10,2 posto, Zaba za 4,9 posto), dok PBZ i RBA bilježe blagi rast od 1, odnosno 2 posto.
Sudski vještak za financije Davor Banović upozorava da je Hrvatska narodna banka ovlaštena i zadužena za donošenje regulatornih odredbi obvezujućih za sve poslovne banke.
"U to spada i harmonizacija naknada za troškove, pri čemu se ne smije tolerirati da se za isti materijalni trošak naplaćuju različiti iznosi, a pogotovo da je metodologija utvrđenja tih iznosa različita. Neke banke visinu stvarnog materijalnog troška utvrđuju u postotku od novčane vrijednosti na koju se sadržajno odnose, što svakako nije u redu", ocjenjuje Banović.
Vezani članci:
arti-201108220288006 arti-201108080203006 arti-201108170675006 arti-201108110746006 arti-201108120047006
