Nastavku kontrakcije gospodarstva najviše je pridonio pad osobne i investicijske potrošnje. Tako je potrošnja kućanstava u promatranom tromjesečju bila 7,5 posto manja nego u istom tromjesečju 2008. godine.
Da će doći do pada osobne potrošnje upućivali su pad trgovine na malo od 14,4 posto, stagnacija kreditne aktivnosti banaka, nastavak rasta potrošačkog pesimizma, rast nezaposlenosti i realni pad plaća. Pad na godišnjoj razini u četvrtom tromjesječju zabilježen je i kod investicija i to od 11,3 posto. Na to je utjecala smanjena aktivnost u građevinarstvu, pad industrijske proizvodnje, pišu analitičari RBA.
Državna potrošnja u drugoj je polovici godine počela padati pa je u zadnjem tromjesečju bila 3,3 posto manja nego u istom tromjesečju 2008. Potrošnja kućanstava potonula je 8,5 posto, a investicijska potrošnja 11,8 posto, prenosi Banka.
Prošla godina Hrvatskoj je donijela rekordno veliki pad BDP-a, a zamjetnije poboljšanje domaćeg proizvoda ne treba očekivati niti u prvoj polovici ove godine. Razlozi za pad investicijske potrošnje su povećanje nezaposlenosti, negativni trendovi na tržištu rada, daljnji pad osobne potrošnje, nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija.
S obzirom na pritiske u smjeru pada državne potrošnje, RBA analitičari ne očekuju da će ona u 2010. pozitovno utjecati na kretanje domaćeg proizvoda. Na BDP će povoljno utjecati umjereni rast izvoza uz istovremeni daljnji pad uvoza.
Budući da je izvozni sektor u Hrvatskoj relativno slabo razvijen, reforme u pravcu povećanja konkurentnosti izvoza dugoročno bi mogle pridonijeti većem i održivom rastu hrvatskog gospodarstva koji neće u tolikoj mjeri ovisiti o osobnoj potrošnji. Za cijelu 2010. godinu u RBA očekuju pad BDP-a od 0,9 posto, dok se rast može očekivati u 2011. godini, prenosi Banka.
