Tim dokazom Udruga Franak, donosno 'Potrošač', žele dokazati da su banke vrlo intenzivnim reklamnim kampanjama privlačile potrošače na uzimanje kredita u švicarskim francima, a da pritom nisu upozoravale ni na kakve rizike.
Sud je zato tuženim bankama naložio da se očituju na marketinške kampanje koje su provodile u spornom razdoblju te je za raspravu o tome odredio novo ročište za 7. lipnja 2013. godine. Na tom ročištu će se emitirati, pregledavati i komentirati reklamni materijali.
Na ročištu je također naloženo bankama da dostave dokaze da su se zadužile u inozemstvu radi financiranja spornih kredita te da navedu na koji način, a također da dostave podatke o iznosima štednje u CHF-u.
Banke: Da nismo bili obazrivi, kamate bi bile još više
Inače, opunomoćenici banaka su na današnjem ročištu ustvrdili da su kamate rasle zbog skuplje tržišne kamatne stope i troškova kapitala te da da bi bez obazrivosti bankara povećanje bilo još i više, piše Jutarnji list. Zagrebačka banka je u podnesku navela da je kod prvog povećanja kamate s 4,50 na 5,15 posto bila "suzdržana" jer bi kumulativnom primjenom tri različita kriterija povećanje moglo biti veće za 2,68 posto te bi u tom slučaju iznosilo 7,18 posto, dok je Raiffeisen banka navela da je dio tereta podnijela iz vlastite marže, odnosno da nije u cjelosti teretila klijente za cjelokupnu promjenu tržišnih parametara.
I Privredna banka Zagreb tvrdi da nije teretila potrošače za ukupan iznos povećanja troškova kreditiranja, dok je predstavnica Splitske banke odbacila tvrdnju tužitelja da su banke imale veliku zaradu na kreditima čije su rate osjetno porasle zbog rasta tečaja franka i kamatnih stopa.