Najmanje 2 godine čekanja

Austrijsko javno mnijenje smatra da u Austriji živi i radi već dovoljan broj Hrvata, pa ne treba olakšavati dolazak novih. Italija, pak, ima visoku nezaposlenost te godišnjim kvotama određuje broj stranaca koji mogu legalno raditi kod njih, piše Večernji list.

Prema zemljama koje uvedu zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola Hrvatska bi mogla odgovoriti istom mjerom, ali u Ministarstvu gospodarstva kažu da o tome ne razmišljaju. Iz Austrije je ipak u Hrvatsku stiglo najviše stranih ulaganja, ali osim menadžerima, naše tržište radnicima iz Austrije nije zanimljivo.

Procjenjuje se da će najveći pritisak na zapošljavanje u Hrvatskoj stizati iz Bugarske i Rumunjske. No, Hrvatska neće biti u poziciji zatvoriti svoje tržište pred radnicima tih zemalja jer su one prve ušle u EU te prve mogu definirati i svoj odnos prema Hrvatskoj.

Zbog blizine tržišta i tradicije, Austrija i Italija, uz Njemačku, Hrvatima su i najzanimljivije, no čini se da će na posao bez radnih dozvola, barem u Italiji i Austriji, morati pričekati još najmanje dvije godine, a najviše sedam.

Više će se znati 1. svibnja

Europska pravila daju svim starim članicama pravo da uvedu sedmogodišnju zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola za sve radnike iz novih članica ili da to čine postupno, na dvije, tri ili sedam godina.

Za desetak dana, točnije 1. svibnja u Njemačkoj i Austriji istječe sedmogodišnja zabrana zapošljavanja za radnike iz istočnoeuropskih država koje su 2004. godine primljene u EU. Za razliku od Irske, Velike Britanije i Švedske, koje su odmah otvorile tržište radnicima s Istoka te su dvije države najdulje ustrajale u barijerama.

arti-201104170353006 arti-201104190703006 arti-201104200542006 arti-201104010732006 arti-201104040561006