Müller, Zara, Interspar, C&A, H&M, DM, NewYorker samo su neka od poznatih svjetskih imena koje se može naći u trgovačkim centrima, a koja stvarno privlače posjetitelje, pokazuje istraživanje GfK Centra.
Odabir centra varira – dok se Zagrepčani razlete po šoping-centrima u svim dijelovima grada, Riječani najčešće biraju Tower Centar. Što se tiče šopingiranja u Zagrebu, najveći broj sudionika ankete (gotovo 80 posto) preporučio bi prijateljima kupnju u Arena Centru u Zagrebu. Prvih pet pozitivnih karakteristika tog centra su: atraktivan interijer, dobar izbor trgovina, lakoća dolaska autom, ugodno kupovanje te dobre servisne usluge.
Trgovačkih kvadrata imamo više od Švicarske i Njemačke
Inače, kriza je usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, ali i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara – oko 240 metara kvadratnih na 1.000 stanovnika (što je 17. mjesto u Europi). Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.
Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini (oko 260 metra kvadratnih) europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija, zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 eura.
S druge strane naprimjer Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske. Površina trgovačkih centara na tisuću stanovnika daleko je najveća u Norveškoj (gotovo 700 kvadrata), zatim u Švedskoj (blizu 400 kvadrata) te Estoniji i Islandu (oko 380 kvadrata). Visoko su pozicionirani i naši susjedi Slovenci i Austrijanci (preko 300 kvadrata). Na dnu ljestvice (ispod 100 kvadrata) nalaze se Rusija, Turska, Bugarska, Ukrajina, Grčka, Srbija i B&H.
Recesija srezala potrošnju
No, kako recesija i dalje ozbiljno kreše krila našoj potrošnji, lako se može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli. Ostali će preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja.
Na to svakako ukazuje činjenica da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini od svega 41 posto one u EU. Dalje, visina prihoda potrošača znatno utječe na posjet trgovačkom centru. Tako samo oko 60 posto kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5.500 kuna) odlaze do trgovačkih centara, dok to redovito čini preko 90 posto potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima.
U trgovački centar po garderobu
Zbog čega se obično najčešće odlazi u posjet trgovačkom centru? Na prvom je mjestu kupovina odjeće (za oko 70 posto posjetitelja), slijede supermarketi (za oko 65 posto posjetitelja), te obuća (za oko 60 posto posjetitelja). Osim toga, izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50 posto posjetitelja), a tek na trećem su mjestu akcije. Način plaćanja se svodi na tri uobičajena: prvenstveno je to gotovina (oko 90 posto) ili u kombinaciji s debitnim i kreditnim karticama (preko 50 posto, odnosno oko 20 posto).
