Krajem 2012. godine jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s 6.300 kuna. Međutim, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljenje osnovnih troškova/potreba, nužno je imati, u prosjeku, 8.955 kuna.
Pokazalo je to istraživanje GfK o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava u prethodnoj godini. Prema istraživanju, prosječna četveročlana obitelj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je potrebno u prosjeku 11.130 kuna.
Istraživanje donosi i još loših rezultata. Naime, u odnosu na prošlu godinu, vrijednost potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenila (2011. - 8.824 kuna, 2012.-8.955 kuna), ali su se zato ostvareni prihodi smanjili za oko pet posto (2012. - 6.300 kuna; 2011.- 6.610 kuna).
'Taman koliko im treba' ima samo 13 posto građana
Gledajući regionalno, najveći se prihodi ostvaruju u gradu Zagrebu – 7.043 kuna, a najniži u Slavoniji – 5.280 kuna.
Prema istraživanju čak 76 posto hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih. Sedam posto hrvatskih kućanstava ima veće prihode od potrebnih, dok 13 posto ostvaruje mjesečno "taman onoliko koliko im treba". Iako je u Hrvatskoj trenutno 20 posto kućanstava koji podmiruju svoje mjesečne obaveze, njihov broj je svake godine sve manji (2008.- 12 posto onih s većim prihodima od potrebnih, a 17 posto s "taman potrebnim prihodima").
U Zagrebu i okolici, kao i u Dalmaciji, najmanje je kućanstava koja imaju niže prihode od potrebnih (Zagreb i okolica – 66,8 posto, Dalmacija – 66,3 posto), dok je takvih najviše u Istri – 87,6 posto.
U Zagrebu je najviše onih kućanstava koja ostvaruju veće prihode od potrebnih – 13 posto - takvih kućanstava nema u Istri, dok ih je u Slavoniji svega 1,4 posto, a u Lici 2,4 posto.
Više od pola prihoda ide na golo preživljavanje
Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava (njih 76 posto), dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 73 posto veća od sadašnjih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda).
Ukupni troškovi kućanstva – 6.000 kuna, skoro su podjednaki onima iz prošle godine. Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće – 33 posto. Doda li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54 posto svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba.
Udio troškova hrane i pića raste zajedno s troškovima stanovanja, pa Hrvatima ostaje sve manje novca za zadovoljenje nekih drugih potreba (zabava, rekreacija, obrazovanje, medicinske usluge, obuća i odjeća), koje, za sve veći broj hrvatskih građana postaju luksuz.
Od ostalih proizvoda/usluga, najveći broj kućanstava izdvaja novac za plaćanje usluga mobilne telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto), te za prijevoz (83 posto).
Reže se na kulturi, zabavi i rekreaciji
Najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara – 32 posto je manje kućanstava koja kupuju trajna dobra. Sve je manji broj kućanstava koja troše novac na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba: 21 posto je manje kućanstava koja troše na kulturu, zabavu, rekreaciju, 12 posto je manje onih koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21 posto manje kućanstava koja troše na medicinske usluge. Ne veseli niti podatak da je u 2012. godini, u odnosu na lani, 25 posto manje kućanstava koja izdvajaju novac na obrazovanje.
