U zlatno doba građevinskog biznisa 2007. i 2008. godine dnevno su se prodavala u prosjeku 183 stana, odnosno godišnje je nove vlasnike dobilo 66.787 nekretnina. U 2012. prodano je pak 32.278 stanova, dakle upola manje nego rekordnih godina.
Prva tri mjeseca ove godine pokazuju pad prodaje od 19 posto, stoga ne čudi da cijene bilježe daljnji pad. Glavni grad, kao najjače tržište nekretnina u zemlji, 2008. godine držao je prosjek od 2.124 eura po četvornom metru, a ljudi su se mahom zaduživali na 30 godina u bankama, s nepovoljnim kamatama, mnogi i u švicarcima.
Kvadrat stana pao za 30 posto u pet godina, no interesa nema
Cijena kvadrata pala je za više od 30 posto u posljednjih pet godina, pa Zagreb danas drži prosjek od 1.641 euro po četvornom metru, piše Večernji list,
No iako izračun pokazuje da je danas prosječan stan od 60 četvornih metara jeftiniji 28.890 eura nego 2008. godine, broj neprodanih nekretnina nikad nije bio veći. Kriza je učinila svoje, a građani se, ako uopće imaju mogućnosti, sve teže odlučuju za kupnju na rizične kredite.
Stoga ne čudi da je trend pada cijena nastavljen i u srpnju, kako u odnosu na lipanj, tako i u odnosu na srpanj prošle godine.
Točnije, prema Crozillinim podacima, srpanjske su cijene zabilježile mjesečni pad od 0,2 posto te godišnji pad od četiri posto. U odnosu na one iz lipnja, najveći pad srpanjskih cijena stanova bilježe Zadar (-4,5 posto) i Šibenik (-3,2 posto), dok Split u istom razdoblju bilježi najveći mjesečni porast cijena (4,8 posto). Na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s lanjskim srpnjem, najveća razlika u cijeni zabilježena je u Puli (-5,8 posto) i Zagrebu (-5,3 posto).
Cijene stanova i dalje padaju, dok se cijene kuća lagano dižu
Zanimljivo je pak da je, dok cijene stanova bilježe pad, nakon dugo godina primjetan rast cijena kuća na zagrebačkom području. Za taj je trend, vjeruju stručnjaci, zaslužna činjenica što postaje praksa da cijele obitelji kupnjom veće kuće rješavaju stambeno pitanje.
Treba svakako spomenuti da je već uspavano tržište nekretnina dodatno umrtvila uredba o nužnosti energetskog certifikata za svaku nekretninu veću od 50 četvornih metara. To je mnogim prodavateljima, posebice kuća, preskupa stavka jer se cijene energetskog certificiranja za obiteljsku kuću penju i do 7.500 kuna.
