Mnoge zemlje i u Europi moraju nuditi sve više kamate za svoje državne obveznice, i još uvijek moraju uzaludno trčati za kupcima takvih vrijednosnica. Naprimjer, nedavna planirana aukcija državnih obveznica Mađarske je pokazala da Budimpešta mora ulagačima obećati gotovo 10 posto kamata, a čak i s tom ponudom aukcija je otkazana, jer se pokazalo da niti tako sve obveznice neće biti prodane i da će u državnoj blagajni nedostajati najmanje milijarda eura.
No, u Njemačkoj već dugo traje prava jagma za državnim obveznicama te zemlje. Procedura je slična u mnogim zemljama: prodaja državnih obveznica je povjerena posebnoj agenciji koja prikuplja ponude ovlaštenih, institucionalnih kupaca takvih vrijednosnica. Oni u svojim ponudama upisuju i kakve kamate žele te u trenutku prodaje agencija odabire one ponuđače čiji su uvjeti najbolji, piše Deutsche Welle.
Na tisuću eura kamata jedan cent
Ali, njemačka agencija može uživati u golemoj potražnji: već u prosincu se nudilo 3,8 puta više novca nego što je Berlin htio posuditi, tako da je ta dražba njemačkih polugodišnjih državnih obveznica završila s gotovo simboličnom kamatom od 0,001 posto. Drugim riječima, na tisuću eura je kamata ispala jedan cent.
Ovog siječnja je potražnja za njemačkim papirima bila nešto manja: za 3,9 milijardi, za koliko se Berlin želio zadužiti, nudilo nešto preko 7 milijardi eura, ali je na koncu ispalo da će oni koji kupe njemačke obveznice, Njemačkoj platiti za tu uslugu. Iznos nije velik: prosječna dobit iznosi jedan cent na 100 eura koliko se posudilo, ali i u agenciji priznaju da se tako nešto još nikad nije dogodilo.
Računica ulagača
Naravno, ulagači imaju svoju računicu: prvo, nije više lako niti naći mjesto gdje se može "uskladištiti" novac na siguran način, o čemu svjedoče i kratkoročni polozi u Europsku središnju banku, poslovno gotovo besmislen potez koji jedva da donosi nekakvu korist. Ipak, prošlog vikenda taj je depozit dostigao rekordnu vrijednost od preko 460 milijardi eura!
No, posjedovanje vrijednosnica Njemačke otvara mogućnost i preprodaje na tržištu kapitala gdje se opet može zaraditi novac. Inače, od zemalja Europske unije trenutačno još jedino Danska uživa taj luksuz da joj se još plaća kada posuđuje novac. Bijeg kapitala u njemačke obveznice ekonomist Željko Lovrinčević tumači kao uvjerenost ulagača da će se prilike u većini europskih zemalja pogoršati, posebno na jugu i jugoistoku Europe.
"Loše je to za Hrvatsku jer povećava vjerojatnost rušenja kreditnog rejtinga i traži još hrabriji iskorak u konsolidaciji javnih financija i provođenju reformi. Ili to ili hitno sklapanje aranžmana s MMF-om", kazao je Lovrinčević za Večernji list.
