"Vlada kreće u borbu protiv lažnih vijesti" stoji na naslovnici Večernjeg lista i zvuči kao – fake news. Ili da nije Večernji list, mogao bi to biti komotno naslov na News baru, ili nekom drugom satiričnom portalu. Hrvatska vlada, Plenkovićeva vlada, koja je prije nekoliko dana incident u Saboru u kojem premijer kreće u obračun s oporbenim političarem, iz službenih izvora prikazivala kao premijerova nonšalantna "dva-tri koraka" i pokušaj da nešto "pita", kada je, dakle, vrlo ozbiljno, plasirala sitne, ali ipak nedvojbeno "fake news", sada vrlo službeno objavljuje borbu protiv fake newsa.
Ko za inat, u prijelomu naslovnice, uz naslov o obračunu s lažnim vijestima, našao se ministar financija Zdravko Marić, na temu poreza na nekretnine, jedan od doajena proizvodnje fake newsa na temu "tko je kada s kime u slučaju Agrokor."
Da je danas 1. april, bilo bi: vidi Večernji kako se sprda...
Naravno, radi se o direktivi iz EU-a, točnije Akcijskom planu Europske komisije. "Hrvatska će se aktivnije uključiti u borbu protiv lažnih vijesti kojima je cilj – iz raznih razloga – zavarati javnost", piše Večernji. Predviđa se imenovanje nacionalne kontakt-točke čija je zadaća o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmirati ostale članice EU-a kroz sustav brzog uzbunjivanja, a dezinformacije se, kažu, povezuju s populističkim pokretima te ruše povjerenje građana u institucije.
Europska komisija bi trebala izmjeriti koliko lažu vlade
Neimenovani izvor iz Ministarstva vanjskih poslova je vrlo ozbiljno najavio i jačanje komunikacije s medijima i koordinirano informiranje. "Hrvatska smatra kako su podrška i ulaganje u kvalitetno novinarstvo zalog za bolju budućnost odnosno jedan od ključnih elemenata demokratskog društva te kako je potrebno isticati i promicati važnost kvalitetnog i objektivnog izvještavanja medija te pozitivne i konstruktivne komunikacije", izjavio je izvor za Večernji list.
Neobično, jer mnogi novinari ne uspijevaju dobiti informacije iz Vladina ureda. Recimo, Net.hr nikada nije dobio odgovor na upit tko je sve bio u Vladinoj delegaciji za službeni put u Kinu, koliki su bili troškovi itd. I službenici iz Ureda za odnose s javnošću, ustrajno su nekoliko tjedana lagali da odgovor samo što nije upućen. I nikome ništa. Nije fake news.
Šteta što Europska komisija nije ušla u projekt tako da prije svega izmjeri razinu "laganja" svake nacionalne vlade, pa i hrvatske. Hrvatska vlada je, recimo, u svojoj suštini – fake. Vlada izrasla na kontinuiranom i ustrajnom laganju. Sjećate li se kako je Ivan Vrdoljak lagao do zadnje sekunde da ne ulazi u Plenkovićevu Vladu? Dakle, jedan od ključnih koalicijskih partnera ove Vlade je dokazani lažljivac.
Fake news vladajućih oko Agrokora, aviona...
Jedan od najvećih projekata Plenkovićeve Vlade, ono po čemu ćemo ga sigurno još dugo pamtiti nakon što prestane biti premijer, je zasigurno lex Agrokor i način na koji je provedena nova vlasnička pretvorba kompanije. Premijer Plenković ustrajno je oko lex Agrokora plasirao fake news. Mjesecima je izgovarao, u Saboru, ali i medijima, da je lex Agrokor pisala Vlada.
Potpredsjednica Vlade, Martina Dalić, s brojim podizvođačima medijskih konstrukcija, mjesecima je držala u javnosti lažnu priču o nastanku lex Agrokora i o cijelom funkcioniranju savjetničke grupacije koja je preuzela privremeno upravljanje Agrokorom. Ministar financija Zdravko Marić živahno je zidao fake ciglice kako bi prekrio stvaran broj sastanaka s bivšim vlasnikom Agrokora ili svoju ulogu u vrijeme pisanja lex Agrokora.
Ministar obrane Damir Krstičević, ali i premijer osobno i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, mjesecima tvrde da im Amerikanci nisu pisali da neće htjeti dopustiti Izraelcima da im prodaju dorađene F16 avione. Premijer, predsjednica i ministar Krstičević izgovaraju svoje, onda odabrani mediji dograđuju njihovu priču iz njihovih izvora, a paralelno se probijaju mailovi i dokumenti koji pokazuju da oni – lažu. Istovremeno, MORH uglavnom ne odgovara na upite medija – koji im se ne sviđaju.
Još jedan hrvatski fake news
Pa kako to onda Vlada misli "razvijati komunikaciju s medijima" ili "ulagati u kvalitetno novinarstvo"? Uglavnom ulažu u PR agencije, bildaju PR službe, malo odgovaraju, nemaju konferencije za medije na kojima bi otvoreno odgovarali na sva pitanja svim novinarima. Ili ulažu u oglasne modele i tzv. konferencije uz pomoć kojih s pojedinim medijskim kućama dogovaraju dogovorno puštanje odabranih informacija. Ili dezinformacija. Iliti – fake news.
Ova je Vlada toliko uložila u proizvodnju spinova i fake newsa i u sustavno uništavanje novinarstva samo zato da bi se istinite informacije izgubile u šumi koječega. Ispod te žbuke laganja i spinova i dogovornog novinarstva, istina u Hrvatskoj počinje izgledati kao čudna deformacija.
U tom zlokobnom žbukanju lažima, dezinformacijama i manipulacijama, uglavnom uspijevaju. Da nije tako, padale bi ostavke nakon razotkrivanja laži u slučaju F16. Ili bi se premijer pokunjeno ispričavao kada bi vidio da postoji snimka HRT-a koja njegovu interpretaciju "dva-tri koraka" razotkriva kao – fake.
Stoga bi naslovu "Vlada kreće u borbu protiv lažnih vijesti" trebala značajna nadopuna. Recimo, da kreće od sebe same. Ali to je nemoguće. Stoga ova "vijest" definitivno postaje samo još jedan hrvatski fake news.
