Nasuprot dosadašnjem stavu kako adolescencija traje do kraja
tinejdžerskih godina, brojni znanstvenici se danas slažu da naš
mozak sazrijeva tek oko 25. godine, a kod nekih se taj proces
prolongira sve do 30. godine.
Prefrontalni korteks mozga je, naveli su, ključno područje koje
ima najviše promjena u adolescenciji.
"Prefrontalni korteks je važan za procesuiranje informacija,
socijalno prosuđivanje, planiranje aktivnosti, ali služi i kao
"kočnica" nekontroliranim emocionalnim reakcijama. Dodamo li tome
i hormonalne promjene, slažem se da adolescente sa 18 godina
teško možemo smatrati "odraslima" i da je, "statistički govoreći"
prihvatljivije govoriti da je 25. godina ta koja se može
definirati kao godina kad postaju odrasli ljudi. Mislim u
prosjeku jer su velike individualne razlike u postizanju
emocionalne zrelosti", objasnila je psihologinja Ljiljana
Pačić-Turk za Večernji list.
Međutim, ne slažu se svi s ovom teorijom. Profesor socijologije
sa Sveučilišta u Kentu Frank Furedi za
BBC je kazao da smo kao društvo doveli
do infantilizacije mladih, koji u kasnim 20-ima žive s
roditeljima.
"Ako su osobe sa 25 ili 30 godina djeca, to je posljedica okoline
i odgoja, a ne otkrića o fiziološkom razvoju mozga. Bitne
karakteristike osobnosti razvijene su puno prije 25. godine, ali
do infantilizacije odrasle djece dolazi zbog ponašanja roditelja
i društva. Djeca zaostaju u emocionalnom razvoju zbog roditelja
koji ih razmaze pa ne žele otići od kuće. Istina, ne mogu otići
od kuće i zbog krize jer nemaju posla. No, znam djecu koja sa 25
godina ne znaju koji broj cipela i košulje nose, pa kažu: 'Ne
znam, mama mi sve kupi'. Dok sam predavala na fakultetu, nikad
nitko od roditelja nije stajao u redu da upiše dijete, a danas su
u redovima ispred fakulteta bake i djedovi i čekaju da upišu
dijete", komentirala je Mirjana Krizmanić za
Večernji.
Iako još veliki dio znanstvene zajednice nema usuglašeno mišljenje, neki stručnjaci zagovaraju ideju kako smo adolescenti sve do 25. godine.