Recesiju ekonomisti obično definiraju kao vremensko razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja tijekom kojih dolazi do negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). U Njemačkoj i Francuskoj od početka globalne krize zabilježena su čak četiri uzastopna tromjesečja u minusu, no razdoblje od početka travnja do kraja lipnja ove godine neočekivano je završilo malim, ali znakovitim rastom BDP-a od 0,3 posto, što praktički znači da je službeno razdoblje recesije u tim dvjema zemljama okončano.

Taj podatak donosi veliku nadu u oporavak ostatka posrnule eurozone, što bi posredno moglo donijeti pozitivne efekte i na ostala tržišta, pa tako i hrvatsko, ali s određenim vremenskim odmakom.

U njemačkom statističkom uredu kažu da je BDP porastao zbog rasta privatne i javne potrošnje, graditeljskih aktivnosti i neto trgovine. Ipak, na godišnjoj razini, BDP će ipak ostati u minusu - Merkeličina vlada očekuje pad od 6 posto.

Francuska ministrica gospodarstva Christine Lagarde kaže da je u njezinoj zemlji BDP otišao u plus zbog dobre stope izvoza, koju je održao snažan investicijski ciklus države, koja je upumpala prilično novca u najveće francuske tvrtke.

Ipak, posljedice upravo okončane recesije nisu nestale objavom jednog statističkog podatka. U Njemačkoj, koja ovakvu krizu nije vidjela još od II svjetskog rata, najveći problem predstavlja visoka stopa nezaposlenosti, dok je francuska stvarnost nedostatak investicija u privatnom sektoru.