Na početku današnje sjednice Vlade ministar financija Boris Lalovac konačno je prezentirao prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu. Na samom početku zahvalio se kolegama ministrima na trudu oko sastavljanja proračuna i rezanja deficita.
"Nisu dirane plaće, mirovina i primanja najugroženijih stanovnik RH. Učinjeni su značajni pomaci na rashodovnoj strani proračuna", rekao je.
Ironični Fred Matić i povećana sredstva za njegov resor
Naglasio je kako se u 2015. godini očekuje realni rast BDP-a za 0,5 posto. Vjeruje da je ova projekcija vrlo realna. Dodao je kako je predviđanje Europske komisije da će hrvatski BDP iduće godine imati blagi rast od 0,2 posto, stoga je projekcija Hrvatske vlade vrlo blizu. Također je rekao kako očekuje porast izvoza i usluga.
Vlada očekuje smanjenje planiranog proračunskog manjka s ovogodišnjih 5 posto BDP-a na 3,8 posto u 2015. godini.
Proračun potpuno različit od prethodnih
"U nastavku očekujemo malo jaču gospodarsku aktivnost u 2016. godin. Ovaj proračun nije usporediv ni s jednim ranije iz niza razloga. Između ostalog i zato što HZZ izlazi iz državne riznice, mijenja se čitav niz statističkih metoda", kazao je.
Lalovac je najavio i veće iskorištavanje EU fondova te očekuje da ćemo time uprihodovati 7,1 milijarde kuna od EU projekata.
"Značajni obuhvat je izlazak HZZO-a iz državne riznice od 1. siječnja 2015. čime postaje izvanproračunski korisnik. To znači da se iz prihoda isključuju doprinosi od zdravstvenog osiguranja i ostali prihodi HZZO- a. U državnom proračunu iskazat će se samo transfer HZZO-a, za njega će se otvoriti poseban račun u HNB-u", najavio je.
"Ukupni prihodi prema novoj metodolog iznose 106,4 milijarde kuna. Očekujemo značajan dio prihoda od upravljanja imovinom. Čak nam je DUUDI sugerirao da bude viši, mi smo išli na 750 milijarde kuna do jedne milijarde. Rashodi su planirani na 119 milijardi kuna", izjavio je.
Ministarstva koja su smanjila rashode
Ministar financija istaknuo je kako su ministri smanjili dio rashoda koji se financira iz općih poreza i iz PDV-a. Nabrojao je ministarstva koja su smanjila rashode poput Ministarstva zdravlja ( za 1 mlrd.kn), Ministarstvo unutarnjih poslova (142 mil.kn), Ministarstvo poljoprivrede (121 mil.kn), Ministarstvo oružanih snaga (142 mil. kn), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (214 mil. kn), Ministarstvo pravosuđa (56 mil. kn).
Kazao je i da se iz prihoda isključuju doprinosi od zdravstvenog osiguranja i ostali prihodi HZZO-a za koji će se otvoriti poseban račun u HNB-u pošto ono izlazi iz državne riznice od 1. siječnja 2015."Deficit će biti pod kontrolom. Deficit će se na centralnoj državi smanjiti za jedan posto, a općoj državi 5 posto, što radimo radi nas, a ne jer nam dinamiku nameće Europska komisija", kazao je Lalovac.
"Smatram da je prijedlog proračuna realan i što se tiče prihoda i što se tiče rashoda. Nisu dirane ni plaće ni mirovine. Moramo to još jednom naglasit - ovdje ćemo zamijeniti jedan dio plaća onima koji rade na EU projektima iz samih fondova, a ne nacionalnog proračuna", zaključio je.
'Kontroliramo javne financije bolje nego ranije'
"Slušali smo o krizi, da je proračun i razvojan i socijalan, drugim riječima savršen. Ja ću reći da proračun ne može bit savršen, ali može biti realan i odgovoran, i ovaj to jest. Ovo je politički dokument, politička je odluka gdje hoće, a gdje neće biti štedljiv i gdje neće biti dodatnih restrikcija, jer bi to imalo jako negativan utjecaj na razvoj. Neće biti dodatnih restrikcija u proračunu jer bi to imalo utjecaja na gospodarstvo. Plaće i mirovine ne možemo više smanjivati. Čuvamo socijalnu stabilnost koliko možemo, naročito onih kojima se ne može drugačije pomoći, tu su prije svega umirovljenici, oni nemaju alternativu. Danas možemo reći sa punom odgovornošću da kontroliramo javne financije bolje nego ranije. RH je sada u tome zrelija puno više nego ikada. To trenutno ne jamči uzbudljiv i velik gospodarski rast, ali i to u budućnosti dolazi. Broj nezaposlenih sada je manji za desetke tisuće ljudi. Neću se razmetati brojkama, ali to su činjenica. Turistička sezona je završila i tih nekoliko desetaka tisuća ljudi više i dalje radi", komentirao je premijer Zoran Milanović prijedlog proračuna.
"Naš problem je siromaštvo. Jučer je u Saboru bilo demagogije o problemu koji je riješen. Međutim problem je siromaštvo. Naš cilj je da budemo kao najnaprednije države u Europi kada je riječ o društvenim razlikama, da ih smanjimo", dodao je.
Predsjednik Vlade zahvalio je svim ministrima na suradnji prilikom sastavljanja ovog proračuna.
"Iako nikada nisam bio ministar, mislim da znam kako je kad se osoba uživi u svoj posao i kad počne osjećati određenu količinu posesivnosti prema resoru kojim upravlja, odgovornosti prema javnosti. Više čak prema javnosti, a manje prema Vladi. Ali to je normalno i ja to razumijem. Ja ću kao predsjednik Vlade uvijek vršit pritisak da se gleda šire, da se napravi ono što se mora, tu imam i podršku najbližih suradnika, užeg kabineta", zaključio je premijer.
Raste naknada za stučno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je ono o čemu se već ranije govorilo - mjesečna naknada za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iduće godine rast će s 1.600 kuna na 2.400 kuna.
"Danas se otvara mogućnost da naknadu povećamo na 2.400 kuna", istaknuo je.
'Sve se mora znati točno u kunu'
Tijekom prezentacije prijedloga odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu pravosuđa za sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za potrebe pravosudnog područja Novi Zagreb, ministar pravosuđa Orsat Miljenić i premijer Zoran Milanović usuglasili su se da javnost treba znati 'gdje je svaka kuna otišla'.
