Mimica za Danas.hr otkrio kako će točno pomoći domaćim potrošačima

Neven Mimica, potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku, koji 1.

20.6.2013.
11:58

Kako je baš vas dopalo da se bavite sektorom zaštite potrošača? Baš se i niste bavili tom problematikom? Tako je to u rasporedu poslova ili nadležnosti povjerenika u Europskoj komisiji. Naime, zemlje članice nominiraju kandidate za povjerenika ne na osnovi prethodnog profesionalnog ili političkog iskustva za točno određeno područje, nego generalno imenuju kandidate, a predsjednik Komisije određuje po ovom ili onom kriteriju koji bi resor kojemu povjereniku najbolje odgovarao. U ovom slučaju se radilo o tome da se ne imenuje cijela Komisija, nego samo jedan povjerenik naknadno, te je očito bilo lakše i samom predsjedniku Komisije da neki od postojećih resora podijeli na pola, pa taj jedan dio da u nadležnost hrvatskom povjereniku.

Inače povjerenici, kad se gleda njihov profesionalni profil, nisu ti koji se bave samo područjem za koje imaju neko političko ili profesionalno iskustvo, radi se više o političkom profilu osobe. I sama uloga povjerenika je politička, kao donošenje temeljnih ključnih političkih odluka, usmjeravanje politika EU u pojedinim područjima... Ima povjerenika koji su u trećem mandatu, a nijedanput nisu imali isti resor: znači mijenjaju se resori, ali nisu direktno vezani uz prethodno iskustvo ili ekspertizu s onim za što je povjerenik nadležan.

Radit ćemo na uspostavi tzv. Europskog potrošačkog centra, koji će olakšati potrošačima rješavanje sporova koje imaju kod prekogranične kupovine, kad direktan kontakt s institucijama te zemlje predstavlja problem za potrošača. Imate mandat na malo više od godinu dana. Što planirate konkretno napraviti u tom razdoblju? Nažalost je tako, jer ovih 16 mjeseci, koliko preostaje do kraja mandata ove Komisije, pa onda i mog mandata, relativno je kratko razdoblje, ali ipak dovoljno da se nešto napravi, da se neki utjecaj na zaštitu potrošača ipak osjeti u stvarnom životu i odnosima na tržištu. No, taj utjecaj je moguće napraviti samo ako se dobro odaberu prioriteti, i to ne puno njih, nego nekoliko ključnih.

Za mene su to tri ključna prioriteta, za koja držim da se nešto može napraviti u ovo kratko vrijeme. Prvo je dovršenje, tj. konsolidacija pravnog okvira, i to ne predlaganjem novih rješenja, nego usvajanjem onih prijedloga koji su već u proceduri donošenja u Europskom parlamentu ili Vijeću. Time će se ojačati naprimjer sigurnost proizvoda na tržištu, nadzor na tržištu, sigurnost kod medicinskih proizvoda, pristup bankovnim računima, što je također kao nova zakonodavna inicijativa u tijeku. Idem na to da učinimo sve da se olakša usuglašavanje i donošenje propisa.

http://www.youtube.com/embed/PNEV71wf0Ck Snimio i montirao: Franjo Tot

Drugi prioritet je konsolidacija ili koordinacija provedbe nadzora na tržištu i propisa koji postoje. To je pretežno ili gotovo isključivo nadležnost nacionalnih tijela, ministarstava ili inspekcija. Na tom području treba puno bolje međusobno komunicirati i učiti od pojedinih zemalja koje imaju najbolju praksu. Treći je prioritet, čiji se učinak može osjetiti, komunikacija. Informiranje prema potrošačima, o njihovim pravima, gdje su i kako zaštićeni na tržištu, ali još važnije, informiranje o tome kakva je njihova uloga i značaj na tržištu, osvješćivanje i jačanje uloge potrošača. Zato ne želim biti samo pasivan i reći "vi ste zaštićeni jer vam taj i taj propis daje to i to pravo". Potrošači uvijek trebaju biti na središnjem mjestu ukupnog unutarnjeg tržišta, oni ga pokreću, oni su ti koji mogu ekonomsku dimenziju unutarnjeg tržišta ojačati, a onda i pomoći izvlačenju Europe u cjelini iz gospodarske krize.

Zašto se cijelo vrijeme govori o potrebi informiranog potrošača, a malo se priča o odgovornosti onih koji manipuliraju ili čine štetu potrošaču? Slažem se, nije dovoljno usmjeriti samo te komunikacijske i informacijske kampanje prema potrošačima i njihovim udrugama, nego je važno informirati i onu drugu stranu, proizvođača i trgovaca, o tome što su prava potrošača, što je zaštita potrošača, sigurnost proizvoda, kakav treba biti i tehnološki i marketinški odnos prema proizvodu koji plasiraju na tržište. I takva komunikacija prema drugoj, jačoj strani je izuzetno važna. Znači informiranje i proizvođača i trgovaca zašto tržište mora funkcionirati u korist potrošača, a ne obrnuto. Naravno, propisi su takvi da sva kršenja prava zaštite potrošača traže i odgovarajuće sankcije, koje su, nažalost, neujednačene na europskom tržištu.

Afera s konjetinom

U čemu je problem s provedbom nadzora u Europskoj uniji? Eto, dogodila se afera s mesom, odnosno konjetinom. Mogu se 'izvući' iz ovog pitanja i reći da zaštita i sigurnost hrane ne spadaju u resor povjerenika zaštite potrošača, nego u resor povjerenika za zaštitu i sigurnost hrane, ali to ne bi bio dobar pristup, jer jedna od temeljnih uloga povjerenika je suradnja sa svim drugim povjerenicima koji formuliraju politike, koje se na ovaj ili onaj način odražavaju ili utječu na interese potrošača na tržištu. Ovdje se radi o dvostrukoj grešci: jedna je vezana uz čistu prevaru, u označavanju proizvoda na naljepnicama na kojima je deklariran sastav proizvoda, gdje nije bilo navedeno da se radi o konjskom mesu, što je, naravno, potrošačima važna informacija pri odabiru. Druga stvar koja nije funkcionirala je inspekcijski nadzor, tj. mogućnost da se neko vrijeme na tržištu nalazi proizvod koji nije pravilno i istinito deklariran. Upravo u ovom drugom dijelu je potrebna ta čvršća i jača koordinacija, razmjena podataka koja je gotovo automatska kroz sustav koji postoji i na području hrane i na području općih proizvoda.

Postoje sustavi koji automatski dojavljuju svima kad se neki proizvod nađe na tržištu, a ne odgovara uvjetima sigurnosti. Aktiviranje tog sustava očito nije funkcioniralo ili barem neko vrijeme nije funkcioniralo prije nego što se otkrio ovaj slučaj s konjskim mesom. Sve su to primjeri koji pokazuju da koliko god postoje dobri propisi o sigurnosti hrane, zaštiti potrošača, sve ovisi o provedbi i nadzoru na tržištu, jer ako se propisi ne primjenjuju, onda ni ne postoje.

http://www.youtube.com/embed/avgUoMrH-kA Snimio i montirao: Franjo Tot

Pa jesu li hrvatske službe spremne za EU, za sudjelovanje u tim sustavima? U Hrvatskoj smo dosad, kroz cijeli ovaj proces prilagodbe europskim pravnim propisima, na području zaštite potrošača, gdje smo još od 2002., 2003. počeli raditi na usklađivanju zakonodavstva, na razini pravilnika i propisa dobro spremni za članstvo. Problem počinje kad se pogleda kako se stvarno primjenjuju ti propisi, bilo od strane nadležnih ministarstava, inspekcija ili udruga koje pomažu potrošačima da dođu do svojih prava. Tu smo sigurno u onoj grupi zemalja koje nemaju dovoljno razvijenu praksu zaštite potrošača, a jedna od prvih kampanja koje ćemo imati bit će usmjerena na Hrvatsku. Odnosno, i dosad je bilo tako da nove zemlje koje ulaze u Europsku uniju imaju nižu razinu zaštite potrošača, pa su informacijske i druge akcije usmjerene na te novopridošle zemlje.

Osnivanje Europskog potrošačkog centra

Što će se točno napraviti? Radit ćemo dodatno na osposobljavanju prvenstveno Ministarstva gospodarstva, ali i potrošačkih udruga, na uspostavi tzv. Europskog potrošačkog centra, koji će olakšati potrošačima rješavanje sporova koje imaju kod prekogranične kupovine, kad direktan kontakt s institucijama te zemlje predstavlja problem za potrošača. Oni će dakle u svojoj zemlji imati taj centar u koji će se moći obratiti i službe će za potrošača rješavati taj spor. Također, moramo razviti odgovarajuću mrežu tzv. alternativnog rješavanja sporova, da potrošači ne moraju nužno rješavati probleme na sudu, nego da se uz pomoć tih potrošačkih centara rješavaju problemi i ostvaruju prava potrošača.

Spomenuli ste banke, tj. bankovne račune. Što točno imate u planu? Direktiva o bankovnim računima je upravo prije nekoliko tjedana poslana u proceduru usuglašavanja, a cilj je riješiti tri problema: prvo, besplatan pristup bankarskim računima, tj. mogućnost otvaranja tekućeg računa za sve građane neovisno o njihovom financijskom, ekonomskom ili bilo kojem drugom stanju. Znači, banke moraju omogućiti besplatno otvaranje računa preko kojeg će svaki građanin ili stanovnik EU moći obavljati temeljne bankarske transakcije.

Drugo područje koje se regulira je usporedivost, odnosno postojanje alata i tablica, usporedivih podataka o bankarskim troškovima za otvaranje računa, vođenje računa, za obavljanje pojedinih bankarskih transakcija, kako bi potrošač dobio punu sliku i mogućnost izbora između banaka. Treće je područje pravo na promjenu bankarskih računa, odnosno promjenu banaka kod kojih se vode računi bez nekih posebnih naknada, znači da se mijenjaju banke bez nekih posebnih ograničavajućih procedura.

Učinit ću sve da u punoj mjeri iskoristim nacionalne kvote kod odabira članova kabineta i osoba koje će raditi u uredu, i to zato što znam da ima dobrih i kvalitetnih stručnjaka koji su radili na poslovima zaštite potrošača na koje mogu računati, a s druge strane i zbog toga što danas u europskim institucijama nema dovoljno zaposlenih stručnjaka iz Hrvatske.Što će građani prvo osjetiti kao neku pogodnost življenja u Europskoj uniji? Ako govorimo o zaštiti potrošača, to je proces koji traje već nekoliko godina u institucijama EU kroz propise na raznim područjima koji utječu na interese potrošača, a koji bi na kraju – a to je blizu, možda unutar ove ili sljedeće godine – bio da potrošači osjete rezultate svih europskih i nacionalnih mjera u pogledu niže cijene energenata, telekom-usluga i nižih cijena na području financijsko-bankarskih usluga. Na ta tri područja, ako uspijemo do kraja ostvariti ono što je pravi sadržaj mjera koje su do sada donesene, to će biti nešto što će osjetiti svaki potrošač. Znači, ako se plaćaju manji računi za struju, manji računi za mobitel ili korištenje bankarskih usluga, to je nešto što će svi moći osjetiti kao prednost i dobitak koje članstvo u EU donosi svojim građanima.

Koja bi nam zemlja unutar EU trebala bila uzor po zaštiti potrošača? Ako govorimo o najboljoj praksi zaštite, to su u svakom slučaju Njemačka i Velika Britanija. Ta praksa bi se trebala na najbrži i najbolji način prenositi i širiti kroz nacionalna zakonodavstva i provedbu i u drugim zemljama članicama.

U Bruxelles ide najmanje sedmero Hrvata

Koliko će djelatnika imati vaš ured, koliko će ih biti iz Hrvatske? Postoje, kao i za sve, čvrsta i jasna pravila. Uglavnom, može biti šest članova kabineta, na to ide još glasnogovornik, te može biti još 10 administrativno-tajničkih mjesta, znači sve skupa 16-17 osoba radi u kabinetu svakog povjerenika. Propisano je i koliko članova može biti iste nacionalnosti kao povjerenik, a to je najviše pola od šest članova kabineta, te maksimalno četiri od onih 10 iz administrativnog osoblja. Ja ću zaista učiniti sve da u punoj mjeri iskoristim nacionalne kvote kod odabira članova kabineta i osoba koje će raditi u uredu, i to zato što znam da ima dobrih i kvalitetnih stručnjaka koji su radili na poslovima zaštite potrošača na koje mogu računati, a s druge strane i zbog toga što danas u europskim institucijama nema dovoljno zaposlenih stručnjaka iz Hrvatske. Mi imamo kvotu od gotovo 300 ljudi koliko će ih se u roku od pet godina zaposliti u institucijama EU na raznim funkcijama, ali za sada kad tek ulazimo, ta kvota još nije popunjena, nije se ni počela ozbiljno popunjavati, pa idemo onda u kabinetu hrvatskog povjerenika imati maksimalan mogući broj pravih stručnih osoba iz Hrvatske.

Na ispitivanju pred europskim parlamentarcima rekli ste da vam je nestala prtljaga. Je li vam prtljaga vraćena, jeste li dobili odštetu? Joj, s tom prtljagom sam zaista imao jedno neobično iskustvo. Puno putujem avionima i možda sam samo dva puta svih ovih godina došao na aerodrom, a da prtljaga nije došla za mnom. Ovog puta je bila jedna sasvim druga situacija, pa sam mjesec dana bio bez kofera i svega što je unutra bilo. Bio je štrajk u Bruxellesu na aerodromu i budući da se to smatra izvanrednim okolnostima, čak ni ona pravila koja vrijede za putnike u avioprijevozu kad je prtljaga izgubljena, kažu da se ne primjenjuju na ovaj slučaj štrajka, jer prtljaga nije izgubljena, nego zadržana višom silom. Uglavnom, dobio sam je natrag nakon točno mjesec dana, i to je jedno od konkretnih iskustava ili čak konkretnih primjera za koje mi se čini da se bolje trebaju regulirati u pogledu zaštite potrošača i u ovoj situaciji. Naravno, štrajk je legalan, štrajk je industrijska akcija koja je normalna i prihvatljiva, ali financijske i materijalne posljedice koje imaju potrošači se ipak moraju na neki način regulirati bolje, čvršće i jasnije nego do sada, a ne se pokrivati višom silom kao razlogom da se ništa ne nadoknađuje.

Mislite li da je iznos koji će biti potrošen za slavlje povodom ulaska u EU pretjeran? Riječ je, po posljednjim informacija, o pet milijuna kuna. Pa dobro, pet milijuna za koliko, 15 godina reformi i 15 godina priprema za članstvo, 15 godina promjena koje smo radili da bismo Hrvatsku promijenili nabolje, doveli do europskih standarda, vrijednosti i kvalitete života, i rada, i propisa, i institucija. Mislim, ajde bar za tu jednu noć bi bilo u redu da nakon tih godina i očekivanja koje imamo, da ipak i na taj način obilježimo stvarni završetak pripremnog posla. Nije to završetak ukupnih poslova na promjenama i transformaciji Hrvatske, one se nastavljaju i u članstvu, ali ono sve što je bilo vezano za dolazak do članstva, mislim da zaslužuje jedan trenutak opuštanja i slavlja.

O sporu udruge Potrošač protiv banaka... Jedan od temeljnih zadataka povjerenika je da interes, poglede i očekivanja potrošača dovedu do svijesti onih koji rade propise, u ranoj fazi izrade tih propisa i definiranja politika, kako bi one u najvećoj mjeri odražavale interes potrošača, a ne interes nekih drugih sudionika na tržištu. Ovdje se radi o sudskom procesu i direktan utjecaj na to nije na europskim povjerenicima ni na nacionalnim institucijama, ali u osnovi jedno od važnih područja je utvrđivanje ranjivosti, odnosno skupine ranjivih potrošača, onih pogođenih gospodarskom krizom, onih koji su ranjivi po osnovi životne dobi, zdravlja... To je posao kojeg se namjeravam ozbiljno prihvatiti, prvo na osnovi analitičkih studija definirati koje su osnove za drugačiji položaj potrošača, za ranjivost. Temeljni razlog je pogođenost gospodarskom krizom, situacijama kad nema dovoljno informacija o tome kako ugovarati kreditne odnose s bankama, tako da se i iz ovog slučaja u Hrvatskoj sigurno može puno toga uzeti kao temelj za osmišljavanje politika koje bi ubuduće trebale definirati pravni okvir koji bi sprečavao ponavljanje situacija koje negativno utječu na položaj i interes potrošača.

Gdje će biti 1. srpnja... U Strasbourgu, u Europskom parlamentu. Kako je svaki mjesec jedan tjedan plenarno zasjedanje, tada je i cijela Komisija u Europskom parlamentu, a moja prva sjednica europske vlade će biti 2. srpnja.

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Net.hr-om te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali