Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak u Sydneyu da je njegova vlada liberalno socijaldemokratska, ne titoistička ili komunistička te da nema veze s političkim progonima zbog kojih su mnogi Hrvati iselili u Australiju.
"U Australiju su mnogi ljudi došli kao žrtve političkog progona ili su iz takvih obitelji i meni je to jasno, ali nisam ih ja progonio. To vrijeme je prošlo, moja vlada je liberalno socijaldemokratska i nikako nije ni titoistička ni komunistička. Tako da s tim, ne da imam puno manje veze, nego nemam nikakve veze i imam puno kritika na njihov račun. Mislim da ovdje neki ljudi žive previše u prošlosti", rekao je Milanović u intervjuu za program SBS-a na hrvatskom jeziku, javne australske radio-televizijske mreže.
Uoči Milanovićevog posjeta neki hrvatski klubovi u Australiji su mu poručili da nije dobrodošao, a lokalne novine bile su prepune kritika i ocrnjivanja čija je namjera bila jasno izrečena - odvratiti ga od dolaska u posjet Australiji, rekla je novinarka SBS-a, a hrvatski premijer odgovorio da im to ne zamjera.
Protiv Milanovićeva dolaska u Australiju u ponedjeljak je održani manji prosvjedni skup na kojem se okupilo dvadesetak pripadnika hrvatske emigracije. Dočekali su ga transparentima na engleskom jeziku s porukom da nije dobrošao i da se vrati kući. Našao se među njima i jedan poster s ustaškim pokličem "Za dom spremni", a bilo je i transparenata s uvredljivim natpisima da je Milanović "mješanac" i "Titova lutka".
"Neki me ljudi ovdje etiketiraju kao Titovu lutku, a to ne može biti smješnije", rekao je Milanović u razgovoru za SBS. Istaknuo je da nikada nije bio član komunističke partije, niti je služio komunističkoj policiji. Podsjetio je da su u Australiji prihvaćali pokojnog predsjednika FranjuTuđmana koji je "u neko vrijeme bio komunistički general, međutim u trenutku kada je bilo najteže on je bio možda najbolji lider kojega je zemlja mogla imati i kao takvog su ga mnogi ljudi ovdje prihvatili".
Upitan nije li izabrao krivi trenutak za posjet Australiji, baš u vrijeme revizije proračuna, isto kao i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova VesnaPusić koja je otputovala u Čile, Milanović je rekao da se slaže. "Trebalo je to učiniti prije godinu dana". Podsjetio je da nijedan visoki dužnosnik nije bio u posjetu Australiji više od 20 godina s izuzetkom predsjednika Tuđmana. "Ovo je naprosto moja dužnost i ja ću je s radošću obaviti", rekao je.
Milanović je posjetio Sveučilište Macquaire u Sydneyu i tom je prigodom potpisan ugovor o nastavku financiranja tamošnjeg Centra hrvatskih studija u idućih pet godina, što je odluka hrvatske Vlade od četvrtka.
"Ovo traje već 30 godina, dakle nije od jučer, i bilo bi krajnje neodgovorno i šarlatanski to prekinuti", kazao je on odgovarajući na pitanje razumije li hrvatska javnost opravdanost ovakvog ulaganja u kriznim vremenima. "Ovo je jedini ovakav studij na južnoj hemisferi i nama je to važna stvar. To je nešto u što morate ulagati, pa neće Australija ulagati u studij hrvatskog jezika."
Na pitanje što misli ostvariti posjetama Australiji i Novom Zelandu, Milanović je rekao: "Vidjeti, razgovarati, ostvariti kontakte, razbiti neke predrasude, odnosno prikazati svoju zemlju. Svakako ne unositi razdor među hrvatske klubove."
U razgovoru je rekao i da ne želi ulaziti u dugotrajni proces izručenja DraganaVasiljkovića, poznatog kao Kapetan Dragan, kojeg Hrvatska tereti za ratne zločine. Zanijekao je jedino da je zahtjev za izručenjem politički motiviran. "Kao članica EU-a prošli smo vrlo zahtjevan ispit u pristupnim pregovorima, posebno u pravosuđu, i Hrvatska je sprema održati pošteno suđenje", rekao je.
Zamoljen da prokomentira nedavnu izjavu čelnika HDZ-a TomislavaKaramarka da RH ima vladu koja Hrvatsku niti je htjela niti je željela te da kaže padaju li ovakve prozivke u Hrvatskoj na plodno tlo, Milanović je odgovorio da izbori pokazuju da su se ljudi od toga odmaknuli i da im je to iritantno.
"U Hrvatskoj, to pokazuje zadnjih 20 godina slobodnih izbora i demokracije, nikada ne pobjeđuje ona rigidna ekstremna opcija ni lijeva ni desna, nego nekakva razumna...", kazao je.
Po njegovim riječima, takve izjave su neozbiljne i puno više govore o onima koji to izjavljuju nego o sadržaju kojega zapravo i nema. "Svi smo mi Hrvati, Hrvatska nam je sudbina. Ja sve radim za svoju zemlju i u zemlji i izvan nje. Ja sam u politici relativno kratko... tako da nemam određenu povijest, ili povijest bolesti ili anamnezu kakvu imaju neki pa i gospodin čije ime ste naveli koji je radio svašta i služio svakome."
Na kraju razgovora premijer je uputio i poruku iseljenim Hrvatima. Kazavši kako je prošlo puno godina te da je rat iza Hrvatske, istaknuo je da neke stvari nikada neće biti zaboravljene, da će se neki zločini uvijek istraživati i proganjati jer se preko njih ne prelazi.
"Ali, ono što sam spreman i braniti i dokazati kao činjenicu jest da Hrvatska u svojoj povijesti nije nikad bila u stabilnijoj poziciji nego što je danas, i to ne zahvaljujući nužno meni ili mojoj vladi inego jednom cijelom nizu i stjecaju okolnosti i događaja. Mi smo danas članice EU-a i NATO-a što je na određeni način i ograničavajuće jer se dobar dio zakonodavstva priprema i donosi u Bruxellesu. Međutim, naš odnos i položaj prema susjedima nas stavlja u jednu čvrstu poziciju ne mentora, ne tutora, ne silnika nego jednog dobrog susjeda", rekao je Milanović.
Dodao je da se mora i ne smije mrziti susjeda da bi se netko definirao Hrvatom niti fantazirati i zanositi se nekakvim mitovima o svojoj zajednici koji nisu realni. "Sad smo svoji, imamo svoju državu. Ta država više nego ikada ima uzde u rukama, ima instrumente... i to trebamo iskoristiti",
