Zastupnički dom nije ni iz trećeg pokušaja uspio glasovati o Zakonu o obnovi, s obzirom da je HDZ ponovno danas napustio sabornicu, ostvarujući prijetnju da će to učiniti svaki put kada je u njoj ministar Radimir Čačić.
"Ne želimo sudjelovati u raspravi dok je Čačić u sabornici", rekao je Vladimir Šeks, predsjednik HDZ-ova kluba zastupnika.
Najbrojnijoj oporbenoj parlamentarnoj stranci pridružili su se u bojkotu HSP i DC, a većinska šesteročlana koalicija ponovno nije mogla sakupiti dovoljan broj vlastitih zastupnika za samostalno izglasavanje zakona.
Zastupnici HDZ-a jučer su zatražili ostavku ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, tvrdeći da ih je svojim istupom u parlamentu uvrijedio. Čačić je, međutim, rekao kako mu ne pada na pamet podnositi ostavku na zahtjev minorne stranke koja je izgubila svaki kredibilitet u javnosti.
"Ako to ne učini, zatražit ćemo saborsku raspravu o povjerenju Čačiću. Tim više što je HDZ nazvao minornom strankom", rekao je Šeks, prije današnjeg početka glasovanja o amandmanima na Zakon o obnovi.
Vesna Škare-Ožbolt (DC) rekla je novinarima kako su i za nju Čačićeve izjave uvredljive te da se niti jednu stranku u parlamentu ne može smatrati minornom.
Većina parlamentarne oporbe protivi se donošenju Zakona o obnovi, smatrajući da se njime ukida pravo prvenstva u obnovi za branitelje te izjednačavaju žrtva i agresor.
HDZ traži i da se formulacija po kojoj su razaranja nastala u Domovinskom ratu zamijeni sintagmom - u velikosrpskoj agresiji.
Čačić je jučer izjavio kako su zločini u ratu činjeni i s jedne i s druge strane te da palež i pljačka srpskih kuća nemaju veze s velikosrpskom agresijom, već s kriminalom.
Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić predložio je rješenje spora formulacijom po kojoj su materijalne štete nastale "u razdoblju Domovinskog rata".
Zakon predviđa obnovu uništenih ili oštećenih materijalnih dobara do završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine.
Pravo na obnovu imali bi vlasnici, suvlasnici te zaštićeni najmoprimci oštećenih obiteljskih kuća ili stanova koji su ili državljani Hrvatske, ili su 1991. godine prebivali u Hrvatskoj, a nakon što podnesu izjavu da će se vratiti u obnovljeni objekt.
To bi se pravo uskratilo samo onima protiv kojih je donesena pravomoćna presuda za kaznena djela, a odgodilo osobama pod optužnicom.
