Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija, već petu godinu za Algebru provodi Prizma – centar za poslovna istraživanja, na uzorku radno sposobnog stanovništa, većem od 1.600 ispitanika. Istraživanje se provodi na zagrebačkoj, splitskoj, riječkoj, osječkoj, istarskoj, zadarskoj i bjelovarskoj regiji. U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, ovogodišnje istraživanje je osim uzorka radno najaktivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina, koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom.
Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti tj. nekorištenja računala tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u ovoj skupini ispitanika kreće se od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava.
Algebra Istrazivanje IT Pismenost Edukacija 2010 Globalhttp://d1.scribdassets.com/ScribdViewer.swf?document_id=31657395&access_key=key-msctzcc6xt19461bxu9&page=1&viewMode=slideshow
Velika je razlika po regijama i u odnosu prema usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav vid školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto. Promatrano samo u kategoriji osoba u dobi od 17 do 40 godina uočen je značajan pad sa 44 na 33 posto uključenosti osoba u bilo kakve vidove školovanja.
Hrvoje Balen, član uprave Algebre komentirao je ove potonje rezultate: "Ono što nas sve zajedno mora zabrinuti jest činjenica da se čak trećina ljudi nije odlučila na školovanje zato što smatra da im to ne pomaže u životu, što stavlja pred društvo u cjelini poseban izazov u trenutku kada se usavršavanje i prekvalifikacije zaposlenika nalaze visoko na listi prioriteta države i poslodavaca. Indikativno je da se na drugom mjestu razloga nepohađanja bilo kakvih školovanja nalazi nedostatak vremena, a nedostatak novca nalazi se tek na trećem mjestu."
Kao najbitniju stavku za pronalaženje posla većina ispitanika navodi "završiti dobar fakultet", ali odmah na drugom mjestu je odgovor "imati dobru vezu". Ukupno gledano stav pojedinaca je da je za posao ili bolji posao potrebno završiti dobar fakultet porastao je s 42 na 49 posto, međutim porastao je utjecaj "dobre veze" sa 25 na 38 posto, poglavito uslijed stava ispitanika zadarske, splitsko-dalmatinske i osječko-baranjske regije gdje je veza iskočila na prvo mjesto načina za pronalaženje posla.
"Čak 85 posto ispitanika izjasnilo se da je informatička pismenost iznimno bitna za pronalaženje posla i ocijenila neophodnost računalnih vještina ocjenama 4 i 5 na skali od jedan do pet. Ovo se podudara i s analizama portala MojPosao.net gdje je za gotovo 70 posto radnih mjesta potrebno poznavanje rada na računalu, u razini ECDL Start." zaključio je Balen.
