ZAGREB - Dok čitava Italija bruji o odluci Europskog suda za ljudska prava, koji je u utorak zabranio raspela u talijanskim školama, Hrvate za taj kršćanski simbol, makar su prema posljednjem popisu stanovništva "najkatoličkiji" narod u Europi, i nije pretjerano briga.
Na pitanje u sklopu nedavnog istraživanja agencije GfK o postavljanju kršćanskih i drugih vjerskih simbola u javnim prostorima u Hrvatskoj, čak 36 posto ispitanika izjavilo je da im je svejedno, a dodatnih sedam posto ne zna što bi o tom pitanju uopće mislilo. Njih 28 posto izjasnilo se izričito protiv raspela u školskim učionicama, uredima, bolnicama ili vojarnama, a 29 posto ih smatra suprotno, da križ obavezno u tim prostorijama treba stajati.
GfK navodi kako vjeru u svakodnevnom životu jako važnom ili važnom smatra oko dvije trećine građana, četvrtina smatra da im vjera nije važna ni nevažna, a tek 10 posto vjeru smatra nevažnom ili o tome ne razmišlja.
Odgovor ispitanika koji smatraju da im je svejedno stavljaju li se kršćanski simboli u javne prostore više od prosjeka prisutan je kod mladih između 18 i 24 godine, ali i kod dobne skupine od 15 do 17 godina (40 posto), navodi Gfk te dodaje kako taj odgovor kod stanovnika sjeverne hrvatske Like, Korduna i Banovine iznosi od 41 do 43 posto.
Najmanje neutralnih je kod osoba starijih od 65 godina (30 posto), kod onih s najnižim obrazovanjem (28 posto) te u Istri i Primorju (26 posto), navodi Institut te napominje kako je u ovoj skupini oko 60 posto građana kojima je vjera jako važna ili važna za život
Po rezultatima ankete zagovornici stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore više od prosjeka su s najnižim obrazovanjem (56 posto), građani su stariji od 65 godina (38 posto) te su iz sjeverne Hrvatske (38 posto), a općenito žive u naseljima do 2000 stanovnika (36 posto). U ovoj skupini 97 posto ispitanika ističe kako im je vjera jako važna ili važna u svakodnevnom životu.
Protivnika stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore najviše ima u Istri s Primorjem (56 posto), među visoko obrazovanima (46 posto) te u dobnoj skupini između 35 i 44 godine starosti (35 posto).
43 posto protivnika isticanja kršćanskih obilježja smatra kako im je vjera jako važna ili važna, a 34 posto je odgovorilo kako im je ona niti važna ni nevažna te 23 posto da im je potpuno nevažna ili o vjeri uopće ne razmišlja.
Institut navodi kako je tijekom mjeseca listopada 2009., osobnim anketama u kućanstvu proveo istraživanje na uzorku od 1.000 hrvatskih građana starijih od 15 godina.
