ZAGREB- Srpanjski dubrovački sastanak u sklopu regionalne inicijative okuplja predsjednike država i zato na njemu neće sudjelovati hrvatski premijer Zoran Milanović, a njemačka kancelarka Angela Merkel pozvana je kao ovogodišnji gost, komentirao je u subotu hrvatski predsjednik Ivo Josipović novinarima medijske tvrdnje o sukobu Milanovića i Merkel.
"To, u načelu, nije sastanak na kojem sudjeluju premijeri i sve izvedenice koje sam vidio o sukobu hrvatskog premijera s njemačkom kancelarkom Merkel nemaju nikakve veze", rekao je Josipović, koji će 15. srpnja u Dubrovniku, zajedno sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom, ugostiti predsjednike država regije na drugome sastanku hrvatsko-slovenske inicijative kojoj je cilj pomoći regiji u približavanju Europskoj uniji.
"Vidio sam u tisku nagađanja o tome koja nemaju puno veze sa stvarnošću", rekao je predsjednik Josipović u izjavi novinarima prigodom tradicionalnog susreta s građanima na kavi u njegovu uredu.
Ta hrvatsko-slovenska inicijativa nastala je na temelju tzv. Procesa Brdo, a Josipović je početkom lipnja na proslavi dana hrvatske diplomacije najavio integraciju dvaju neovisnih regionalnih procesa u jedan, pod nazivom Brdo-Brijuni, kako bi se čelnici regije nastavili redovito okupljati. Jedan od ciljeva objedinjavanja tih procesa "stvaranje je dobre klime za nastavak integracijskog procesa jugoistočne Europe", rekao je Josipović.
"Imali smo prvi sastanak u Zagrebu 1. srpnja prošle godine, odmah nakon primitka Hrvatske u Europsku uniju, i slovenski predsjednik Borut Pahor i ja obnovili smo inicijativu regionalnog druženja, odnosno iznalaženja perspektiva za sve nas, a zovemo je Brdo-Brijuni inicijativa. Imali smo i sastanak u Sloveniji i gost je bio francuski predsjednik (Francois) Hollande, a u Dubrovniku gošća će biti njemačka kancelarka Merkel", rekao je Josipović u subotu.
'Svatko razuman se mora složiti s premijerom Milanovićem'
Predsjednik Republike Ivo Josipović je u vezi s preporukom Europske komisije da se u Hrvatskoj u mirovinu odlazi sa 67 godina života i prije 2030. godine, danas izjavio kako automatski primijeniti produljeni radni vijek na sve profesije nije prihvatljivo te da s tim u vezi treba biti vrlo oprezan.
Predsjednik je odgovarajući na novinarski upit slaže li se s premijerom Milanovićem koji se produljenju također protivi, rekao da se svatko razuman s time mora složiti, jer postoje profesije u kojima dugi radni vijek do 67 godine naprosto nije moguć.
To ne znači da moramo imati sustav po kojemu ljudi u 40-tim godinama života odlaze u mirovinu, ali profesijama koje su izložene posebnom stresu i naporima moramo osigurati normalan nastavak radnog vijeka putem prekvalifikacije, rekao je predsjednik Josipović novinarima prigodom tradicionalnog susreta s građanima na kavi u njegovu uredu.
O uvođenju modela "spin off" umjesto "outsourcinga" za prateće službe u javnom sektoru predsjednik je rekao kako reforme treba provesti, ali da treba voditi računa i o nekim načelima. Zaista je potrebno smanjiti troškove javnog sektora, iako postoje studije koje pokazuju da komparativno gledano prema udjelu troškova u BDP "Hrvatska nije ekscesivna", no treba racionalizirati stvari, ali ne tako da se neprincipijelno i neselektivno umanjuju prava zaposlenika. Podržavam određene uštede, no moramo razmisliti kako su učinjene i jesu li principijelne naravi, rekao je Josipović.
Podsjetio je kako je već govorio da outsourcing nije pravi put, jer s jedne strane smanjuje troškove, ali s druge za veći broj zaposlenika smanjuje prava iz radnog odnosa koja bi svatko trebao imati bez obzira gdje i kako radi te dodao da je slično i s drugom solucijom. U koji god model da se ide, i ako se ide, treba ići za principijelnim rješenjem koje onima koje trebamo i koji rade puno radno vrijeme ne bi smanjio prava koja im jamči Zakon o radu.
Predsjednik ističe da treba biti oprezan i prema spin-off modelu jer ne bi se smjelo dogoditi da itko bez racionalnog razloga bude uskraćen za prava koja mu zakonski pripadaju.
U vezi s inicijativom ŽeljkeMarkić o referendumu za preferencijalno glasovanje, Josipović je rekao kako pod tim sustavom možemo podrazumijevati spektar vrlo različitih rješenja. Podržavam preferencijalno glasovanje, samo je pitanje do koje mjere treba sustav tako organizirati.
"Osobno imam potpuno drugačije mišljenje, načelno, o izbornom sustavu u odnosu na to kakav imamo danas. Vidjet ćemo hoću li uspjeti nešto artikulirati kroz ustavne promjene ili hoće li to biti prihvaćeno", rekao je.
Jospović je za to da se o postojećem izbornom sustavu povede ozbiljna rasprava, jer, kako je rekao, treba vidjeti je li on najbolji. Kako je naglasio, sklon je većoj participaciji građana.
Mislim da bismo trebali usvojiti sustav u kojem bi građani bili češće u prilici, u ustavnim i zakonskim okvirima, neposredno izražavati svoju volju, rekao je Josipović.
Na upit u vezi s izlaskom RadimiraČačića iz zatvora i njegovoj perspektivi na političkoj sceni, Josipović je odgovorio da će o tome odlučiti hrvatski građani na izborima. Hrvatska je demokratska zemlja i svatko se ima pravo, sukladno zakonu, uključiti u politički život. Upitan može li biti problema za vladajuću koaliciju, predsjednik je odgovorio da je to stvar politike, hoće li se Čačić prikloniti vladajućima, oporbi ili tražiti neki treći put. To je njegov izbor i nemam komentara, dodao je.
Što se tiče najave zagrebačkog gradonačelnika MilanaBandića o mogućoj suradnji s Čačićem, Josipović je dodao kako u tome ne vidi nikakav problem jer" što bude više kandidata bit će zanimljivija utrka.
