Hrvati sve više posežu za pregovaračkim vještinama. Što
uspješnije cjenkanje – kućni budžet manje trpi, jer uglavnom sve
ode na hranu. No, nisu svi spretnog jezika.
Građani kupuju ponajviše hranu i bezalkoholna pića. Prema
istraživanju Eurostata – i do triput više od europskih
obitelji - gotovo 32 posto kućnog budžeta. Obrnuti je omjer kad
je u pitanju odlazak u restorane. No, zato Hrvati šišaju
Europljane u telefoniranju. Za stanovanje i energente prosječna
europska obitelj pak potroši oko 24 posto, dok građani Hrvatske
oko 16 posto. Tako je bilo 2011. godine, a 2012. je još jače
udarila na standard.
"U nedostatku rasta masa plaća ljudi su preraspodjelili dohodak
da smanje količinu i kvalitetu proizvoda s ciljem pokrivanja
fiksnih troškova", izjavila je gospodarska savjetnica Nezavisnih
hrvatskih sindikata KatarinaLitva.
Na karti životnog standarda Hrvatska je već na samom dnu. Prema
paritetu kupovne moći – koji je u Hrvastkoj 61 posto od europskog
prosjeka, u društvu smo s Poljskom, Mađarskom, Turskom i
Baltičkim zemljama. Što zeleniji to bogatiji na europskoj
karti – zazelenjeli su i susjedi Slovenci, još se zeleni
čak i posrnula Grčka. No, raj u Europi za Hrvate na ljestvici
budućnosti uz predviđeni ovogodišnji dodatni pad standarda –
upitan je.
"Mi imamo veliki potencijal, a takvi smo već 15 godina i nadam se
da nećemo ostati zemlja vječitog potencijala", smatra ekonomski
analitičar AnteBabić.
Zanimljivo je da je životni standard Hrvata jednak onom iz 2007.
godine. Što je dobra vijest, jer tad nitko nije gvoorio o krizi,
a trebalo bi biti još i bolje jer tu je i više od 11 milijardi
eura iz europskog proračuna, koji čekaju da ih se zgrabi.
"Može, dapače, s tim da treba imati u vidu da i druge zemlje
imaju na to pravo vrlo važno hoćemo li novac primarno ulagati u
nova radna mjesta ili investicije... Ja se nadam u ovo prvo",
kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja
BrankoGrčić.
Recept je, dakle, svima jasan:
"Izvor siromaštva je kad se izgube radna mjesta odnosno najveći
izvor dohodaka dohodak od rada", dodao je Babić.
No, koliko god zaradili - u jednom smo na istom valu kao i Europa
– štednja je povećana, ali ne iz istih razloga – euri se
stavljaju u banke jer se želi, a kune jer su građani primorani
zbog manjih dohodaka.
