"Sve naprosto brže raste", kaže Kim Ernst, voditelj restorana nedaleko jednog od zaleđenih grenlandskih jezera. "Svake godine iskušavamo nešto novo", rekao je Ernst, koji je posjetitelje restorana iznenadio čak i lokalno uzgojenim jagodama. On dodaje da je prije samo 15-ak godina to bilo nezamislivo.
Naime, dulja i toplija ljeta u arktičkom pojasu otvorila su vrata uzgoju voća i povrća pa na otoku počinju nicati staklenici i manji nasadi raznih kultura od krumpira preko rajčice i paprika do jagoda.
Na jugu Grenlanda poljoprivrednici sada proizvode sijeno, a farme ovaca počele su rasti. Neki supermarketi u glavnom gradu Nuuk počeli su tijekom ljeta prodavati i lokalno uzgojeno povrće.
Vlada Grenlanda uspostavila je prošle godine povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi kako promjena klime može pomoći poljoprivrednicima da povećaju poljoprivrednu proizvodnju kojom bi se nadomjestio skupi uvoz hrane iz Danske.
Na otoku se u samo četiri godine proizvodnja krumpira udvostručila i 2012. godine proizvedeno je više od 100 tona, a u samo godinu dana udvostručila se i proizvodnja povrća.
Otapanje ledenog pokrova na Grenlandu otvorilo je vrata razvijanju rudarstva i istraživanju nafte te bi moglo omogućiti smanjenje financijske ovisnosti države o Danskoj. Grenland, kao autonomni teritorij Danske, godišnje dobija od te zemlje oko 600 milijuna dolara, što predstavlja polovicu proračuna otoka.
"Imam velika očekivanja od razvoja ovčarstva i poljoprivrede zahvaljujući globalnom zatopljenju", kaže premijer Kuupik Kleis.
"Na velikim područjima južnog Grenlanda sada se može uzgajati nešto", kaže Josephine Nymand, znanstvenica s grenlandskog instituta za prirodne izvore u Nuuku. Ona dodaje da su se kao najzahvalnije kulture pokazali krumpir i kupus.
Toplija ljeta donijela su i suše vrijeme, pa će Grenland koji je pokriven ledom i jezerima možda trebati započeti navodnjavati poljoprivredne površine.
