Dvoje lidera najmoćnijih članica Europske unije, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, nedavno su istaknuli potrebu da Europa smanji ovisnost o američkoj zaštiti izgradnjom vlastite vojske. Ista bi predstavljala koordinaciju obrambenih sustava zemalja članica EU-a, a radi se o temi o kojoj se u međunarodnim krugovima u posljednje vrijeme dosta raspravlja. U Hrvatskoj se već lome koplja na toj ideji.

Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem priklonjenija je inicijativi za osnaživanje kontinentalnih zajedničkih oružanih snaga koju predvode Njemačka i Francuska, dok se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tome otvoreno protivi, što nije čudno budući da je bliska NATO-u i pozicijama u SAD-u, piše DW.

Plan se zahutkava

Plan je u provedbi već godinu dana, no sve se više zahutkava otkako ga vodeći čelnici EU-a opetovano spominju. Projekt je poznat pod kraticom PESCO, a radi se o projektu europsko-unijeske "trajne strukturirane suradnje" u području obrane, nastavlja se razvijati.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže da Hrvatska očito podržava projekt. "Hrvatska ga očito podržava, učešćem u različitim EU-postrojbama, doduše zasad još s malenim brojem svojih vojnika", rekao je.

Bivši veleposlanik RH naglašava kako pozicije Hrvatske nisu dovoljno artikulirane kada se radi o viziji budućnosti Europske unije, a osvrnuo se i na regionalni konteskt.

"Što se pak tiče neposrednog okruženja Hrvatske, znamo da je Balkan i dalje područje na kojem se sukobljavaju različiti interesi. A ono što se na vojnom polju događa između Hrvatske i Srbije, to je pomalo karikaturalna verzija globalne utrke u naoružanju koju želi nametnuti SAD radi svojih interesa te iscrpljivanja svojih suparnika", rekao je Kovačević.

Vidljivi su utjecati Rusije i Turske

Smatra kako bi regiju trebala stabilizirati kvaliteta daljnih EU integracije, ali upozoroava - tu postoje problemi. "Pored Amerike, vidljivi su utjecaji Rusije i Turske. Srbija je frustrirana gubitkom Kosova, oslanja se stoga na Rusiju, a ova to koristi za konfrontacije s Amerikom i NATO-om, pa i EU-om, na ovom području. Dok su interesi Amerike pod Trumpom definirani tako da je bolje integrirana Europska unija, iz njihove trenutne perspektive – nepoželjna.

Drugim riječima, ako su EU-integracije preduvjet stabiliziranja regije, onda djelovanje Amerike nije usmjereno prema stabilizaciji", zaključio je Kovačević.