Hrvatski sabor u današnjem je nastavku zasjedanja raspravilo konačni prijedlog novog Zakona o radu (ZOR), kojim Vlada želi hrvatsko tržište rada prilagoditi okolnostima gospodarske krize.
U Banskim dvorima tvrde kako bi novi ZOR trebao omogućiti lakše zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, s obzirom da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi te visok udio sive ekonomije i nezakonitog rada. Uvjeravaju kako će novi zakon koristiti i radnicima i poslodavcima, odnosno da će zaštititi radnike, ali i fleksibilizirati radne odnose te omogućiti poslodavcima lakšu reakciju na promjene na tržištu rada.
U odnosu na prvo čitanje zakonskog prijedloga, spuštena je granica radnog vremena s 56 na 50 radnih sati tjedno, povećana je zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje za razdoblje u kojem nisu ustupljeni. Za to vrijeme radnici će imati pravo na naknadu u visini tri prosječne plaće, a radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca tamo će, umjesto godinu dana, moći raditi tri godine.
Mrsićeva logika
"Činjenica da su sve strane jednako nezadovoljne krajnjim ishodom, pokazuje da je zakon interesno izbalansiran", rekao je Mirando Mrsić, predstavljajući konačni prijedlog novog ZOR-a Hrvatskom saboru.
Podsjetio je da su pregovori o novom ZOR-u trajali više od godine dana, a sindikatima i poslodavcima zahvalio je na uloženom trudu.
"Nismo postigli konsenzus oko zakona, no u određenim dijelovima postigli smo suglasje, a dogovorili smo se da ćemo zajedno intenzivno pratiti učinke novog zakona", rekao je Mrsić.
Naglasio je da se novi ZOR ne tiče samo radnika i poslodavaca, nego cjelokupnog društva, nezaposlenih, rodilja, mladih, zaposlenih preko agencija za privremeno zapošljavanje i drugih osjetljivih skupina na tržištu rada.
Mrsić podsjeća da je dugotrajna gospodarska kriza dovela do gubitka radnih mjesta, da mnogi zaposleni ne primaju redovito plaću te da 'o dodatnim povlasticama mogu samo sanjati'.
Pojednostavljena procedura otpuštanja radnika i ubrzan tijek otkaznog roka
Naglasio je da je cilj Vlade preokrenuti negativne trendove i osigurati povoljnu poslovnu klimu te otvaranje radnih mjesta.
"U tu je svrhu pojednostavljena procedura otpuštanja radnika i ubrzan tijek otkaznog roka, uz zadržanu zaštitu trudnica, roditelja koji koriste roditeljska prava, predstavnika radnika i drugih", rekao je Mrsić.
Kad je riječ o novoj organizaciji radnog vremena, Mrsić je naglasio da se time želi sačuvati postojeća radna mjesta, pri čemu novi ZOR posebno 'prepoznaje' sezonske djelatnosti.
"Vjerujemo da smo uspjeli postići odgovarajući balans, koji će indirektno utjecati na smanjenje troškova rada", kazao je Mrsić.
'Ovo je potez očajnika'
Saborska oporba ne dijeli mišljenje ministra rada Miranda Mrsića da će novi Zakon o radu (ZOR) doprinijeti gospodarskom oporavku i otvaranju novih radnih mjesta, uz zaštitu prava radnika.
"Prijedlogom ZOR-a Vlada zamagljuje vlastitu nesposobnost. Činjenica je da je ovo jedan potez očajnika, vlade koja skoro u tri godine mandata nije uspjela pronaći rješenje kako potaknuti razvoj gospodarstva", rekao je HDZ-ov Željko Reiner.
Njegova stranačkog kolegu Gorana Marića brine rad putem agencija za privremeno zapošljavanje.
"Uveli ste novi institut čovjeka na leasing. Do sada su bili strojevi na leasing, automobili na leasing, sada imamo i radnika na leasing. Pa nije čovjek ni repromaterijal ni roba, ne uvozi se kontejnerima, niti se carini niti uskladištuje", spočitnuo je Marić Vladi.
Protiv takvog zapošljavanja je i laburist Dragutin Lesar.
"Rekli ste da je čak 5 posto agencijskih radnika našlo trajan posao, a što je s ostalih 95 posto", upitao je Lesar ministra Miranda Mrsića.
Novi ZOR neće smanjiti rad u sivoj zoni niti riješiti problem nezaposlenosti
Oporba ne vjeruje ni da će novi ZOR smanjiti rad u sivoj zoni, a tvrde da ZOR nije uzrok pa ne može biti ni rješenje za problem nezaposlenosti.
HDZ-ov Đuro Popijač podsjetio je da novi ZOR ne podržavaju ni sindikati ni poslodavci, a upozorio je na očitovanje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da je Vlada donijela drugačiji zakon od prijedloga koji je prethodno bio na koordinacijama.
"HUP smatra da novi ZOR neće pridonijeti ublažavanju efekata krize niti će potaknuti novo zapošljavanje. Na temelju čega nas ministar uvjerava u suprotno, koja je tajna formula ovog zakona koju ne vidi nitko osim vlade koja ga donosi", upitao je Popijač.
Mrsić tvrdi da je zaposlio 180.000 radnika
Oporba je žestoko reagirala i na Mrsićevu izjavu da je Vlada otvorila 180 tisuća radnih mjesta.
"Nismo otvorili 180 tisuća radnih mjesta, nego smo zaposlili 180 tisuća ljudi, i to je najveći broj koji smo zaposlili u zadnje vrijeme", korigirao je Mrsić raniju izjavu.
Na kritike oporbe, vladajući odgovaraju da je fleksibilizacija radnog vremena nužna, da u predloženom zakonu nema bitnih izmjena na štetu radnika, a da su neki instituti zaštite i poboljšani.
"U dijelu izmjena u smislu fleksibiliziranja radnog vremena i načina zapošljavanja, posebno ustupanja radnika, ocjenjujemo da je bolje da čovjek bude u svijetu rada, nego nezaposlen, jer mu to pruža dodatnu mogućnost za stalnim zaposlenjem", rekla je Dragica Zgrebec (SDP).
Novi prijedlog Zakona o radu ne podupiru ni sindikati ni poslodavci
Omogućen je i dodatni rad radnicima koji rade puno radno vrijeme, ustupanjem kod povezanih poslodavaca. Ublažen je represivni dio tako da je kod manjih prekršaja omogućeno da se poslodavcu izrekne upravna mjera prema kojoj je dužan otkloniti nepravilnost u roku od osam dana, a ako to ne učini slijedi kazna.
Predloženi ZOR nije dobio podršku sindikata, koji se protive produženju vremena ustupanja agencijskog radnika s jedne na tri godine, kao i ograničavanju njihovih prava tako da ih se izrijekom isključuje iz kolektivnog ugovora koji obvezuje korisnika. Neprihvatljivo im je i uvođenje mogućnosti da se kolektivnim ugovorom u samoj agenciji ugovore nepovoljniji uvjeti rada za agencijskog radnika u odnosu na uvjete rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima.
Novi zakon ne podupiru ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), ocjenujući kako predložena rješenja dovoljno ne pridonose ublažavanju učinaka krize u gospodarstvu, ne poboljšavaju uvjete poslovanja, niti daju poticaj novom zapošljavanju.
