nova mirovinska reforma / Morat ćemo raditi 42 godine kako bismo mogli u mirovinu?!

Godine života više neće biti najvažniji uvjet za odlazak u punu starosnu mirovinu. Vlada će izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje planira donijeti 2013. godine, ponovno uvesti institut punog staža, prenosi Jutarnji list.

Prema jednom od dva modela koje razmatra Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, pravo na punu starosnu mirovinu imali bi svi radnici sa 42 ili više godina staža, neovisno o godinama života.

Drugi bi model pretpostavljao stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 62 godine ako radnik pritom ima najmanje 40 godina staža.

"Uzimajući u obzir da osiguranici najčešće počinju raditi nakon 18. godine te da će vjerojatno zbog uvjeta na tržištu rada imati i prekida u radu, a da je 42 godine dugo razdoblje ulaganja u mirovinski sustav, tim osiguranicima treba omogućiti stjecanje mirovine bez umanjenja koje se primjenjuje na prijevremene mirovine. Usto, osobe koje rano ulaze u svijet rada često rade na poslovima koji zahtijevaju veće fizičke napore kao što je rad na otvorenom, rad na traci, medicinske sestre, prodavačice", pojasnili su iz Vlade.

Teški fizički poslovi

Uvođenje punog staža spominje se kao potreba otkako je taj institut ukinut reformom 1999.

Naime, o tome se razmišlja jer ljudi sa zanimanjem nakon trogodišnjeg školovanja, poput zidara ili limara, na tržištu rada nađu se sa 17 godina. Do pune mirovine, za koju je trenutno uvjet navršenih 65 godina, trebao bi raditi 48 godina, što je gotovo nemoguće na teškim fizičkim poslovima  zbog objektivnih ograničenja tijela pa ti ljudi uglavnom završavaju u invalidskim ili prijevremenim starosnim mirovinama jer unatoč godinama staža nemaju godine života za punu starosnu mirovinu.

Kako se uopće zaposliti u ovakvim okolnostima?

Međutim, pitanje je uzima li takav zakon u obzir visokoobrazovane koji završe primjerice studij novinarstva te koji se, u današnjim okolnostima, jako teško zapošljavaju na ugovor o radu te im se ni nakon 10 godina rada ne uplaćuju mirovinske godine staža.

Penali i stimulacije

Taj drugi model također podrazumijeva i penalizaciju ako se otiđe u mirovinu ranije. Dakle, svako se umirovljenje prije zakonskih 65 za muškarce i 60,5 godina za žene penalizira po godini ranijeg umirovljenja, a najviše 20,4 posto za pet godina raniji odlazak u mirovinu.

Drugi model pretpostavlja nagradu za ostanak u svijetu rada nakon 65. godine života, ali za to više neće biti, kao dosad, dovoljno 15 godina mirovinskog staža, nego će se ta granica povećati na 35 godina.

Brojne nelogičnosti

Kako to povećanje mirovine nije posebno uvjetovano mirovinskim stažem, moguće je da povišicu za dug radni vijek dobije netko tko je ukupno odradio zakonski minimum od 15 godina, odnosno netko tko se prvi put zaposlio u 49. godini.

No, netko tko je radio 40 godina i u mirovinu ode, primjerice, sa 60 godina života moguće je da bude doživotno kažnjen 20,4 posto manjom mirovinom jer je radio na poslovima koje sa 65 godina jednostavno ne može obavljati.