Otkriveno je da hormon koji se naziva leptin, a kojeg proizvode masne stanice tijela, potiskuje žudnju za slatkom i zašećerenom hranom ? bar kod miševa. Nakon što dođe u krvotok, leptin djeluje na dio mozga koji se naziva hipotalamus, a kojem prenosi poruku o zasićenosti hranom.
Međutim, japanski znanstvenici donose možda prvi dokaz da leptin ujedno utječe i na šećerne tvari djelujući na receptore za okus slatkog, koji se nalaze na jeziku. Pišući u magazinu Proceedings, Nacionalne akademije znanosti, znanstvenici misle da leptin u tijelu možda djeluje poput potiskivača, te tako pomaže pri regulaciji uzimanja hrane. Međutim, do sada su eksperimenti koji bi potvrdili tu tezu provedeni samo na glodavcima.
Istraživači sa Tokyo Medical and Dental University, Asahi University of School of Dentistry, Japanese Ministry of Agriculture, Forestry and Fisheries, i Kyushu University, dali su leptin običnim miševima i vrsti miševa koji su genetski uzgojeni kao dijabetičari i ekstremno gojazni. Nakon ubrizgavanja leptina, normalni miševi pokazali su značajno smanjenje želje za slatkim, ali ne i za slanim, kiselim i gorkim tvarima. Međutim, genetski dijabetičari, ekstremno gojazni miševi nastavili su iskazivati želju za slatkim bez obzira na ubrizgani leptin.
Najvažnije je to, što je rad otvorio mogućnost napretka prema Svetome Gralu istraživanja gojaznosti: lijeku protiv debljine.
Međutim, profesor ljudskog metabolizma sa Sveučilišta Oxford, Keith Frayn tvrdi da postoje bitne razlike između glodavaca i ljudi u načinu reagiranja na leptin, na prvome mjestu, leptin u ljudi ne povećava utrošak tjelesne energije. ŤTableta koja će vam omogućiti da jedete onoliko slatkiša i kolača koliko želite mora biti nešto što će povećati trošenje energije u vašem tijeluť, izjavio je profesor Frayn BBC-u. ŤLeptin nema takav učinak na ljude. On utječe na apetit, dakle, spriječava vas da uopće jedete slatkiše. Malo je vjerojatno da će se takva tableta svidjeti ljudima.ť
