Tko je izborio indeks u ljetnom roku, može odmarati. Zagrebačko
sveučilište dobilo je više od deset tisuća novih studenata.
"Naša popunjenost redovitih studija od 93,46 posto je svakako
nešto čime smo mi zadovoljni", izjavila je
BlaženkaDivjak, prorektorica
Sveučilišta u Zagrebu.
Najviše slobodnih mjesta ostalo je u tehničkom području, na
Tekstilno-tehnološkom, Prometnom i Grafičkom fakultetu. Porazno
je, ali ne čudi što unatoč stipendijama studenti nisu pokazali
zanimanje za nastavničke smjerove matematike, fizike i
kemije.
"Povećanje plaća, ali ne samo plaća. I uvjeta i statusa i
retorike", dodaje Divjak.
"Društvenog ugleda koji je dosta načet", nastavlja
AleksaBjeliš, rektor
Sveučilišta u Zagrebu u odlasku.
I prenapučeni Ekonomski i Pravni fakultet imaju slobodnih mjesta,
uglavnom na stručnim studijima. Kvote unazad tri godine
nepromijenjene, rezultati akcijskog plana smanjenja kvota još se
ne znaju, ali ne slute na dobro.
"Ja mislim da Ekonomski fakultet ima još puno posla u tom dijelu.
I Pravni također", poručila je MirjanaZećirević, pomoćnica ravnateljica HZZO-a.
Upravo je ekonomija na top mjestu kad je riječ o broju
nezaposlenih s diplomom.
"Oni imaju najmanje vjerojatnosti da će brzo nakon diplomiranja
dobiti posao".
Kristina je svoj indeks Ekonomskog fakulteta dobila je prije pet
godina, ali dobre ocjene ne jamče i posao.
"Nadam se zaposlenju ubrzo nakon fakulteta, ako ću biti na burzi
nadam se da neću dugo biti na burzi", nada se
KristinaMiklec, studentica
Ekonomskog fakulteta.
"Idem studirati sljedeći semestar u Madrid, a za dalje za posao
također. Ako neće tu bit posla, sigurno idem van."
Za neusklađenost kvota i stvarnih potreba nitko nije kriv, kaže
rektor. Ne postoji sustavno planiranje pa se događaju apsurdne
situacije.
"Prije osam godina na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisna kvota
je bila 2500 studenata, ove godine je 1310. Ako gledate na razini
Republike Hrvatske vidjet ćete da broj studenata ekonomije
raste", dodaje Divjak.
Statistika kaže - Hrvatska trenutačno ima 37 tisuća
nezaposlenih s diplomom ili 12 posto od svih nezaposlenih pa se
mnogi s pravom pitaju - isplati li se studirati...
Godinama se govori o usklađivanju potreba tržišta rada i hrvatskog visokog školstva, a situacija je ista - bez obzira na tisuće takvih na burzi - upisujemo stotine pravnika i ekonomista, a nedostaje nam informatičara i struka s prirodoslovnih fakulteta.