Hrvatska od svoje samostalnosti do danas još uvijek traži 2514 osoba koje se vode u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba (NENO), a policija ističe kako je brojka pronađenih tijekom godina daleko veća pogotovo kada se zna da su sve te godine ukupno tražili24.000 osoba.
Dobrom dijelu nestalih osoba u Hrvatskoj se izgubio svaki trag tijekom Domovinskog rata, početkom devedesetih godina, kada su ih iz njihovih stanova ili drugih prostora odvodile paravojne formacije ili su sudjelovali u ratnim zbivanjima. Takvih je slučajeva bilo 1700, a njihova se sudbina još ni danas ne zna.
Osim ratnih zbivanja najčešći primjeri nestanaka osoba su kada se udalje iz obiteljskog doma, ali i kada iz kuće odu zbog psihičkih i dementnih oboljenja. Tu se pribrajaju i nestanci osoba u moru i rijekama, bjegovi iz odgojnih i zdravstveno-psihijatrijskih ustanova, potom osobe nestale prilikom planinarenja ili oni čiji je nestanak nepoznate naravi, te naposljetku osobe koje su nestale radi svog avanturizma ili skitnje.
Najsvježiji slučaj brojnijeg nestanka osoba u Hrvatskoj zasigurno je slučaj triju sportašica iz Konga. Njihova je sudbina još uvijek nepoznata. Nestale su u noći 2. na 3. srpnja ove godine i to nakon što su napustile hotel "Picok" u Đurđevcu gdje su bile smještene sa svojom reprezentacijom i trebale sudjelovati na Svjetskom juniorskom prvenstvu u rukometu. Kao nestale se vode 19-godišnja Julie Betu Mvita, 20-godišnja Mirnelle Kele Mazenga i 18-godišnja Laetitia Mumbala Mayunga. Sumnja se da ih je kod hotela čekao netko s automobilom. Iako je policija pretražila cijelo područje Đurđevca rukometašice nisu pronađene.
Policiji se tjedno prijavi na desetke nestanaka osoba, no srećom više je onih sa sretnim krajem. Tako je u prvom tjednu lipnja bilo zabilježeno 14 nestanaka osoba među kojima je najmlađa imala tek 13 godina. Djeca od kuće najčešće bježe zbog avanturizma, obiteljskih, ali i problema u školi. Po toj ljestvici "vode" curice koje se češće odlučuju na bijeg od dječaka. Policija je prošle godine zabilježila čak 615 slučajeva u kojima su djeca pobjegla iz kuće. Zabrinjavajuće je da ih je 87 bilo mlađe od 14 godina.
Stručnjaci tvrde kako je bijeg djeteta od kuće poziv u pomoć, te da dijete na taj način želi dati do znanja da u njegovom domu nešto ne valja i da bi nešto trebalo popraviti. Napominju kako se dijete u slučaju izostanka odgovora priklanjaju vršnjacima s istim ili sličnim problemima te je to najčešći put u maloljetničku delinkvenciju i nove bijegove.
Iako je uvriježeno pravilo da s prijavom o nestanku osoba treba pričekati 24 sata policija poručuje kako je to zapravo mit jer upravo suprotno, najbolje je nestanak osobe prijaviti što prije jer je svježi trag lakše slijediti. Kako bi aktualizirali problem nestalih osoba i tako poboljšali njihov pronalazak Ministarstvo unutarnjih poslova je pokrenuo Nacionalnu evidenciju nestalih osoba, te Registar nestale djece u RH, a pokrenuli su i android aplikaciju "Nestali na dlanu" putem koje se u vrlo kratkom roku može prijaviti nestanak djeteta.
Ove subote, 30. kolovoza, širom svijeta obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba. To je izuzetna prilika da se barem jednom godišnje aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestalih osoba, ali i senzibilizira i pouči javnost kako je svaka informacija o nestaloj osobi zlata vrijedna, poručuju u policiji i dodaju kako obitelji nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, a društvo u cjelini ima pravnu i moralnu obvezu pomoći im u njihovom traganju.
