Na listi prioriteta Milanovićeve vlade sudbina INA-e je visoko. No, članovi Vlade očito ne komuniciraju o njoj. Neslužbene najave da bi se Vlada mogla zadužiti da bi od MOL-a otkupila dionice INA-e za Gordana Marasa su smiješne.
"To nije ozbiljno. Kada se dogovorimo, vjerujte da će Vlada voditi računa o interesima INA-e i nacionalnim interesima. Dakle, kada se dogovorimo kako će se ta situacija oko INA-e rasplesti, a rasplest će se vrlo brzo, onda ćemo prezentirati hrvatskoj javnosti što će biti i što je u interesu Hrvatske", poručio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Špekulacije je potaknuo sam ministar gospodarstva kad je prvo stranim medijima rekao da je zaduženje mogućnost, a potom to domaćim medijima - nije demantirao.
"Nemam ja rješenje. Stav je da nađemo rješenje, sve opcije su otvorene", kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Jedna od opcija je navodno i takozvani lombardni kredit, gdje bi bankama sredstvo osiguranja kredita bile same otkupljene dionice INA-e. No, bi li se takvim rješenjem izbjegao rast ionako vrlo visokog javnog duga? Za ministra financija, koji je nakon njemačkog, po savjet otišao i do češkog kolege, dileme nema.
"Ministar Vrdoljak vodi pitanje INA-e, Ministarstvo financija zasad nije uključeno, ali ono što znamo je da je svako zaduženje neka vrsta javnog duga. Nismo još razgovarali o tom modelu, ali moramo znati da svaki oblik kupnje, svaki oblik kredita je oblik javnog duga", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac.
Baš zbog javnog duga ni drugi oblici zaduženja, smatraju analitičari, vjerojatno ne bi bili mogući.
"Hrvatska ima zaista vrlo visok javni dug. Kad bi išla u novo zaduženje ostala bi loša prognoza rasta hrvatskog gospodarstva, koja je nedovoljna za servisiranje tog novog duga", pojasnio je ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.
Sam ulazak u zgradu INA-e MOL je 2003. godine platio 505 milijuna dolara, nešto manje od 3 milijarde kuna koliko je koštao prvi paket od 25 posto dionica. S vremenom su, kupujući dionice uglavnom od građana, stigli do 49 posto vlasničkog paketa, za što su potrošili oko 9,5 milijardi kuna. Isti taj paket dionica prema zagrebačkoj burzi danas vrijedi čak 19 milijardi i 600 milijuna kuna.
Međutim, što ako bi Hrvatska otkupila dionice gotovo dvadeset milijardi kuna samo da ih što prije proda nekom drugom? Čovjek koji je MOL-u prodao prvi paket dionica INA-e kaže da bez javnog natječaja, to bi bilo protuzakonito.
"Država nije broker, nije financijski špekulant, nije investicijski fond. Država radi na temelju strategije i na temelju zakona. Za sada ne postoji takva odluka od strane Vlade, a po zakonu o privatizaciji INA-e takvu odluku bi morala prvo predložiti, a onda usuglasiti s Hrvatskim saborom", rekao je bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
