Na upit koje predstave smatra boljima u protekloj godini napomenula je da su to predstave koje su iskušale nove scenske iskaze poput praizvedbe "Judite" na ovogodišnjem Splitskom ljetu, predstave Teatra Exit Matka Raguža, predstave klasičnog baleta "Labuđe jezero" u produkciji zagrebačkog HNK, vrlo uspješne predstave "Dunda Maroja" na Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Ivice Kunčevića, dramskih predstava "Cigla" i "Ptičice" nastalih prema tekstu glumca i pisca Filipa Šovagovića također u produkciji HNK. Ostatak ove kazališne sezone u splitskom kazalištu, po riječima Mani Gotovac, proteći će u pripremi predstave "Tetovirana ruža". To je predstava na čakavskom koja će biti smještena u Split, tekst je čakavizirao Boris Dvornik, a režija je povjerena Ivici Boban. Planira se izvedba dramskog prvijenca "Trovačica" autora Jurice Pavičića u režiji Nore Krstulović. Svakako je jedna od zanimljivosti nova postava nekada kultne predstave "Mala Floramy" u režiji Ivana Lea Leme. Što se tiče baleta, do konca sezone izvest će se "Baletni divertisman" u koreografiji gosta iz Pariza. Taj dio sezone, ističe Mani Gotovac, odigrat će se pod naslovom "Teatar gradu, grad teatru". Odgovarajući što priprema za 47. splitsko ljeto, manifestaciju koja je posebno važna za našu kazališnu scenu, intendantica je rekla da će se na Peristilu prvi put u Hrvatskoj izvesti poznata opera "Atilla" Giuseppea Verdija, čija se stota godišnjica smrti proslavlja u svijetu, zatim Senekin "Edip". Glede oslobađanja od PDV-a rekla je kako smatra da je Ministarstvo kulture napravilo velik potez jer je ukinut PDV za one koji sponzoriraju kazalište kao i za druge kulturne ustanove. Dodala je da su kulturni djelatnici na taj pothvat čekali punih 10 godina. Intendantica Mani Gotovac vodi Hrvatsko narodno kazalište u Splitu od prosinca 1998. Splitski HNK postao je prvi i jedini član Europske kazališne konvencije iz Hrvatske i među rijetkim je kazalištima iz srednje i istočne Europe koja ispunjavaju visoke zahtjeve te udruge. O tome svjedoče brojni napisi u svjetskom tisku, od "Le Monda" do "New York Timesa". Uspjeh tog kazališta potvrdila su i gostovanja na uglednim festivalima poput Bonnskog biennala, Europskog festivala mladog kazališta u Švicarskoj, Festivala novog kazališta u Belgiji, Festivala malih i eksperimentalnih scena (MES) u Sarajevu, na Mittelfestu u Italiji i na još 20-ak festivala na kojima su gostovali splitski dramski umjetnici. Kad se izvozi umjetničko djelo, odnosno kazališna predstava jedne zemlje, onda se u osnovi pokazuje svijetu djelić vlastita identiteta, njegova lica i naličja pa se tako sa svijetom uspostavljaju nove duhovne veze, što je osobito važno za Hrvatsku, ističe Mani Gotovac. Istodobno izražava žaljenje što u našoj društvenoj svijesti to još nije vijest za naslovnice naših glasila kao u zemljama kulturne Europe.Naše društvo, drži Gotovac, uporno gubi svoju pamet "na izvozu nogu ili ruku". Time ne želim umanjiti važnost športa, kaže i dodaje da bez umjetnosti nema ni grada ni domovine, ni gospodarstva, ni života. Tu svoju tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su predstave Filipa Šovagovića "Cigla" i "Ptičice" proputovale gotovo cijeli svijet, ali još nisu uspjele doći do Zagreba jer poziv iz Zagreba jednostavno još nije stigao.
Prošla godina u kazališnom životu u Hrvatskoj bila je prilično skromna i materijalno i duhovno, izjavila je intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu Mani Gotovac.
