Iako ima nezahvalnu poziciju, ministar financija Slavko
Linić donosi i jednu dobru vijest - u idućoj godini neće
biti nekih bitnih
promjena u poreznoj politici.
Vlada ne može ići ni u smjeru rasterećivanja poduzetnika jer bi
to, kaže, povećalo deficite.
"Onda je naš cilj da ne
diramo poreze, pogotovo prema gospodarstvenicima, da
nastojimo dalje ne smanjivati cijenu rada", kazao je Linić.
No, i oni koji su do sada najbolje držali na tržištu, bankari,
bilježe pad profita. Građani se sve teže odlučuju na podizanje
kredita, ali, po prvi put, banke bilježe i pad kredita
poduzećima.
Uz to, svaki sedmi kredit već sada ne mogu naplatiti.
"Loši krediti su i dalje u porastu, oni su prešli 13 posto prema
podacima HNB-a. Kapitalna adekvatnost i dobit banaka, kao što smo
rekli, mogu pokriti još dodatno pogoršanje, ali se nadamo da do
toga neće doći", pojasnio je Zoran Bohaček,
direktor Hrvatske udruge banaka.
No, ministar Linić zamjera i poduzetnicima i bankarima što sve
loše svaljuju na leđa državi. Odbacio je optužbe da je Vlada jače
porezno opteretila gospodarstvo. Smanjili su, kaže, doprinos za
zdravstvo, neke parafiskalne namete, zadržali cijenu struje za
gospodarstvo, a za četiri dana kreće i borba protiv
nelikvidnosti.
"Mi ćemo do kraja godine očistiti svakog onog tko se registrirao
da pravi nered na gospodarskom tržištu", naglasio je ministar
financija.
Jer tamo je ostalo 44 milijarde kuna nenaplaćenih računa, a 73.
tisuće tvrtki je u blokadi. Zakon o financijskom poslovanju i
predtečajnoj nagodbi podupiru i bankari.
"Ciljevi donošenja tog zakona su pozitivni i to je ono što je
nedostajalo Hrvatskoj, da se poduzeća koja su u problemima, da se
što prije identificira imaju li šansu za opstanak", rekao je
Bohaček.
Pri tome se svi moraju svesti u rokove plaćanja od 30 do 60
dana. Sve to nije lako, ali se napokon trebaju
postaviti zdrava pravila igre.
"Onda je naš cilj da ne diramo poreze, pogotovo prema gospodarstvenicima, da nastojimo dalje ne smanjivati cijenu rada", kazao je Linić.
