Splitska Spaladium Arena ide u stečaj. Pokušaji sklapanja
predstečajne nagodbe su propali, tvrtka se nije uspjela
dogovoriti s vjerovnicima.
"Bilo bi poželjno da grad Split, dok to traje, barem da minimalna
sredstva za održavanje hladnog pogona. Bilo bi glupo takav
gigantski objekt prepustiti, tako da svatko može ući i izaći",
kaže Ivan Rude.
Grad Split odbio je plan restrukturiranja, bojeći se preuzimanja
milijunski teških utega Arene koja samo gomila gubitke.
"Spaladium Arena i cijeli objekt nigdje iz Splita neće otići. Sad
to ovisi o cijelom postupku, ai banke će sigurno svoje
potraživanje pokušati namiriti prodajom zgrade", kaže pročelnica
Upravnog odjela za financije Grada Splita Ljiljana
Vučetić.
Tvrtka koja upravlja Spaladiumom jedna je od 7025 koje su
zatražile predstečajnu nagodbu. Odluka je donesena za njih 6000.
Nagodba je potvrđena za 1361, a još je čekaju 704 tvrtke. 4216 ih
je odbijeno. Proces je dakle uspio, tek za trećinu
poduzeća.
Bivši ministar financija, koji je taj zakon i uveo,
zadovoljan je. Kaže da je spašeno 13 tisuća radnih mjesta.
"U svega 20 mjeseci preko 7000 predmeta je obrađeno. To sud nije
u stanju 20 godina", kaže Slavko Linić.
Postupak ide ovako: nelikvidni poduzetnik dužan je
pokrenuti predstečajnu nagodbu. Njegov plan restrukturiranja
tvrtke moraju prihvatiti vjerovnici. Zatim ga ispituje revizor, a
potvrđuje nagodbeno vijeće FINE. Konačno ga odobrava Trgovački
sud. Upravo na tu marginalnu ulogu sudstva kritičari su najviše
upozoravali. A nakon Linićeva odlaska, Vlada ih je
poslušala.
"One idu dalje, ali u drugoj formi i pod drugim zakonom", rekao
je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Zamjerke predstečajnim nagodbama ticale su se i loše zaštite
vjerovnika. Iz Vlade poručuju da će ubuduće sudovi u
predstečajevima imati daleko jaču ulogu.
"Dakle, dolazi do određenih izmjena u samoj proceduri, u
institucijama koje će taj proces voditi. I ja ne vidim tu ništa
loše. Dapače, to su preporuke Europske komisije", kaže
Grčić.
No bivši ministar financija ponavlja da će presporo sudstvo
upropastiti cijelu stvar i zbog takve politike opet upire prstom
u bivšeg šefa.
"Premijer Milanović, koji ne razumije ništa, ne radi ništa,
neradnik je, koji je bio protiv toga, nije dao potporu i to znači
samo da ćemo polako umrijeti sa jednim postupkom koji je ipak dao
nadu za spas pojedinih tvrtki", kaže Linić.
Tko je bio u pravu, pokazat će iduće izvješće o broju spašenih i
propalih poduzeća.
7025 nelikvidnih poduzeća je u Hrvatskoj u posljednjih 20 mjeseci zatražilo pokretanje predstečajne nagodbe, a uspješno ih je taj postupak dovršila tek trećina. Bivši ministar financija učincima je zadovoljan, ali ne i Vlada, koja nakon odlaska Slavka Linića i dalje najavljuje žestoke izmjene predstečajnih nagodbi. Zbog takve politike Linić opet proziva premijera.
