Ovaj list navodi kako su se u nedjelju po prvi puta nakon izbora sastali predsjednik Socijaldemokratske parije (SDP) Zlatko Lagumdžija, predsjednik Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajdžić i prvi čovjek Nove hrvatske inicijative (NHI) Krešimir Zubak.
"Avaz" tvrdi kako su na ovom susretu koji je potrajao duže od dva sata započeli razgovori o "eventualnom formiranju parlamentarne većine na razinama na kojima to bude moguće".
Održavanje sastanka a djelomice i teme o kojima se razgovaralo potvrdio je Zubak.
- Zaključili smo da je BiH dosegla kritičnu točku, da međunarodna zajednica gubi interes za zbivanja u njoj i da, ako ne iskoristimo šansu koja nam se pružila, možemo doći u vrlo neizvjesnu situaciju te da stoga imamo pravu i obvezu promijeniti stanje u državi - kazao je Zubak. On je također istaknuo kako među trojicom sugovornika postoji visoka razina podudarnosti u političkim stajalištima.
Misija OESS-a u BiH objavljivanje službenih rezultata izbora održanih 11. studenog najavila je za ponedjeljak navečer, no već sada je jasno da će tijesni rasporedi u parlamentima natjerati stranke na različite vrste koalicija.
SDP će s osvojenih 9 od 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH biti pojedinačno najjača stranka, no većinu potrebnu za sastav novog Vijeća ministara može dobiti samo u suradnji sa petoricom Silajdžićevih zastupnika, te umjerenim strankama iz Republike Srpske, poput Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Partije demokratskog progresa (PDP).
Slična mogućnost postoji i u Federaciji BiH gdje će SDP imati 37 od 140 mjesta u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Za uspostavu vlade koja po prvi puta od 1994. godine, kada je i uspostavljena Federacija, ne bi bila pod kontrolom Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), SDP-u treba savezništvo sa SBiH ali i nizom manjih stranaka poput NHI-ja, HSS-a ili dvije stranke koje zastupaju umirovljenike.
Glavni odbor SDP-a usvojio je platformu za pregovore s drugim političkim stranaka koje bi se željele pridružiti uspostavi "Alijanse za promjene". SDP nudi suradnju svima osim SDA, HDZ i SDS-u pod uvjetom da se zajednički radi na realiziranju nekoliko temeljnih ciljeva: uspostavi vladavine prava i zakona, dosljednoj provedbi Daytonskog sporazuma, očuvanju BiH kao cjelovite države, povratku izbjeglica, provedbi odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na teritoriju cijele zemlje, gospodarskim reformama, stvaranju socijalne pravde i priključenju BiH u europske integracije.
Ovaj dokument, kako tvrdi "Avaz", Lagumdžija je već uručio Silajžiću i Zubaku. Javnu ponudu za postizborno savezništvo Silajdžiću je uputio i lider SDA-a Alija Izetbegović no mala je vjerojatnoća kako će takvo što biti prihvaćeno. U Stranci za BiH najveći dio dužnosnika i članstva navodno se otvoreno protivi koaliranju sa SDA jer su takvi aranžmani u prošlosti gotovo politički pokopali i Silajžića i njegove suradnike.
