Izložba, tradicionalna i ona u proširenoj stvarnosti, uključuje slike američkog slikara Johnathana Robertsa te filmove i fotografije hrvatskih umjetnika, redateljice Nikoline Barić i snimatelja i fotografa Mirana Krčadinca. Specifičnost je AR tehnologije da se izlošci mogu promatrati pomoću smartphonea na frekventnim lokacijama po cijelome gradu. Kustosica izložbe koja će ju i službeno otvoriti je Patricia Kiš iz Jutarnjeg lista.
Proširena stvarnost ili augmented reality (AR) naziv je za izravan ili neizravan pogled na fizički svijet proširen računalno generiranim objektima.
Najčešće se proširena stvarnost gleda pomoću nekoga posrednoga medija, a najpogodniji za to je mobilni telefon tj. smartphone koji sadrži sve potrebno za novo AR iskustvo. Princip proširene stvarnosti je da se na određenoj poziciji u fizičkom svijetu (pomoću GPS koordinata ili tzv. QR kodova) postave odabrani modeli – fotografije ili video sadržaji – koji se zatim promatraju putem zaslona na odabranim lokacijama.
Umjetnički projekt u organizaciji udruge ZARK koji koristi tu inovativnu mobilnu tehnologiju je multimedijalna AR izložba s ciljem promicanja upotrebe novih tehnologija i multikulturalnosti uz korištenje potpuno nove platforme za razgledavanje umjetnosti.
Program otvorenja kombinira tradicionalno prikazivanje radova umjetnika u kinu Tuškanac te inovativan pristup promatranja izložbe pomoću smartphonea (iPhone ili neki drugi smartphone koji koristi sustav Android). Tako su slike, filmovi i fotografije troje umjetnika postavljene u proširenu stvarnost po frekventnim lokacijama u cijelome gradu (na primjer kod HNK-a, na Markovu trgu, trgu Bana Jelačića, ispred MSU-a, na bivšem gradskom kupalištu „Babinjak”, itd.), kao i ispred kina Tuškanac, te će se u njima moći uživati bilo kada pogledom kroz vlastiti smartphone.
Kako je jedan od ciljeva organizatora povezivanje mladih talentiranih umjetnika i jačanje njihove suradnje, program otvorenja dodatno je obogaćen kreativcima: nastupom mlade japanske violinistice Rike Takaba, trbušnim plesom koji izvodi skupina Ting! Tribe i glazbenom podlogom DJ Dirty Hairya.
Kustosica izložbe, Patricia Kiš, u popratnom tekstu u katalogu izložbe zapisala je: „Umjetnička Grupa šestorice izlazila je sedamdesetih godina na ulice i zahtijevala je demokratičnost, umjetnost za sve, za svakog prolaznika. Nisu željeli umjetnost zatvorenu u okvire galerija, izoliranu u često samodovoljnom kustosko-izlagačkom svijetu, koji i nehotice proizvodi neke unaprijed određene filtere, poželjne trendove. Kako izgleda željena demokratičnost u umjetnosti koja izlazi na ulice u naše, medijsko doba, pokazuje skupina umjetnika okupljenih oko zajedničkog nazivnika Zark, Zagreb art kolektiv.
Oni se predstavljaju izložbom koja se događa na najfrekventnijim mjestima po Zagrebu, a koja se mogu samo poželjeti: ispred HNK, u blizini Sabora, kod Muzeja suvremene umjetnosti, uz Savu na nekadašnjem Babinjaku, na trgu Bana Jelačića. Izložba je vidljiva kad na smartphoneu, aktivirate postavku layar.com, pa pred vama preko zaslona počnu lebdjeti platna, fotografije, stillovi iz videa, sve u kombinaciji s najboljom mogućom zamislivom pozornicom, Zagrebom, kad u njemu ima najviše romantike, Zagrebom u proljeće.
Gradske vizure postaju galerije na otvorenom, a neočekivana i nepredvidiva interakcija ove okoline s umjetničkim djelima daje im posebnu draž. Mogućnosti su neslućene: bez ikakva filtera osim vlastita ukusa, doslovno hodajući kroz umjetnost, sami odlučujete što vam se sviđa.”
Johnathan Roberts, jedan od umjetnika i kreativni direktor ZARK-a, navodi inspiraciju za ovaj umjetnički poduhvat: „U proširenom gradskom krajoliku gdje su tradicionalne granice kulture nejasne ili čak u potpunosti izbrisane, gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost neprestano miješaju, upravo se rađaju nove inspiracije i mogućnosti umjetničke suradnje uz pomoć inovativnih tehnologija. Stoga, naš je cilj pretvoriti Zagreb u veliki laboratorij u kojem se istražuju potencijali proširene stvarnosti.“
ZARK okuplja umjetnike, profesore i znanstvenike, inženjere i poslovne profesionalce koji dijele sličnu viziju i vjeruju da je AR najbolje sredstvo koje nam, barem za sada, 21. stoljeće nudi za unapređenje i razvoj umjetnosti i kulture te povećanje intelektualnog kapitala u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europe i svijeta.