Izložba najljepši muzej na svijetu jedna je od rijetkih koja daje odgovor na pitanje – „ Što bi bilo kad bi bilo…?“ – „Što bi bilo da nacisti 1933. godine nisu preuzeli vlast? Kako bi se to odrazilo na umjetnost i umjetničke kolekcije i postave muzeja u ovoj zemlji?“
Sudeći prema izloženim radovima koje će posjetioci u Essenu imati prilike vidjeti sve do srpnja ove godine, može se u svakom slučaju reći – Da nije bilo Hitlera i njegovih nacionalsocijalista, Muzej Folkwang bio bi ostao „najljepši muzej na svijetu“.
Upravo ga je tim riječima nakon svoje posjete 1932. godine, opisao jedan od osnivača Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku ( MOMA), Paul J.Sachs, piše Deutsche Welle.
Sličnu fascinaciju mogli osjetiti posjetioci i dan danas. U središtu izložbe nalazi se naime rekonstrukcija zbirke koju je još 1902. godine počeo sakupljati Karl Ernst Osthaus i koja je kratko nakon njegove smrti stigla u essenski muzej (1921). Ovdje ju je preuzeo i nastavio nadopunjavati ondašnji direktor Ernst Gosebruch i to do razmjera svjetske veličine i (do tada) gotovo neviđenog obujma, ali i značaja po pitanju moderne umjetnosti. No, dolaskom nacista na vlast, brutalno je prekinut razvoj i rast ove zbirke.
1937. godine nacionalsocijalisti su zaplijenili 1.456 radova ove izbirke, među njima 139 platna koja su još iste godine u Münchenu na izložbi pod naslovom Izopačena umjetnost prikazali javnosti, a kasnije i počeli prodavati zainteresiranim muzejima i privatnim sakupljačima u čitavom svijetu. 20-tak radova ove zbirke nakon Drugog svjetskog rata ponovno su otkupljena, odnosno, vraćena u essenski muzej.
Danas, više od 70 godina kasnije, kustosu Uweu M. Schneedeu pošlo je za rukom u Folkwang, barem na četiri mjeseca, vratiti još dodatna 35 platna, skulptura, crteža i grafika., piše Deutsche Welle.
I upravo su tako ovom „podrškom“ iz muzeja iz čitavog svijeta svoj put kući pronašla remek djela majstora moderne umjetnosti poput Francka Marca, Oscara Kokoschke, Vasilija Kandinskog, Van Gogha, Henrya Matissea i Emila Noldea.
Osim njihovih platna, na izložbi mogu vidjeti i radovi izvaneuropske umjetnosti poput maski iz Japana, ceremonijalnih objekata iz Oceanije, umjetnički radovi Kine i Egipta.
Izložba Najljepši muzej na svijetu ne pruža samo jedinstvene i dragocjene trenutke ispred platna i izloženih skulptura već i ponovno otvara bolno poglavlje njemačkog suočavanja s prošlošću i to ne samo onom u doba vladavine Adolfa Hitlera već i onom poratnom – spomenuti grof je naime samo nekoliko godina nakon rata bio u potpunosti rehabilitiran i sve do svoje smrti 1961. godine primao punu mirovinu nekadašnjeg direktora muzeja, piše Deutshe Welle.
