'Vesnu Parun su gušile životne i umjetničke slobode'
U okviru Zagrebačkih posveta u Muzeju za umjetnost i obrt održana je multimedijska pjesnička večer u počast nedavno preminuloj Vesni Parun, najistaknutijoj hrvatskoj pjesnikinji druge polovice 20
Kao uvod u tu poetsku, glazbeno- scensku večer, prikazani su dijelovi filma "Vesna Parun/Pobuna snom ili vodič kroz ljudsku patnju", scenaristice i redateljice Ive Jelačić, nakon čega su glumci, prijatelji i znanci čitali njezinu poeziju i prisjetili se svojih susreta s njom.
Autor projekta
Glumica Nada Subotić rekla je kako se u Muzeju za umjetnost i obrt trebao obilježiti 88. rođendan Vesne Parun, a sada je nema. Ipak, ustvrdila je Subotić, Vesna Parun i dalje je tu jer pravi pjesnici nikada ne umiru, dodala je. Podsjetivši na svoje susrete s istaknutom pjesnikinjom, njezine pjesničke i svoje glumačke početke, Subotić je kazivala njoj najdraže pjesme Vesne Parun.
Povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler rekla je kako Paruničin stih, dvostih ili strofa imaju kompletnu kompoziciju likovnog djela, a njezina je poezija potpuna likovna tvorevina, bez obzira o kojoj je pjesničkoj zbirci riječ. Koerbler je kao veliki poticaj njoj osobno izdvojila nepokoreni ljudski i umjetnički integritet Vesne Parun, njezinu borbu protiv licemjerja, znajući da je kao žena u svome društvenom okruženju marginalizirana.
Na poetskoj večeri, koja je zamišljena kao scenski portret građen pjesničkim govorom, pjevom, filmskim zapisima i svjedočanstvima o utjecaju Vesne Parun na život hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, sudjelovali su još glumica Helena Buljan, glazbenica Lidija Bajuk i drugi.
Vesna Parun preminula je 25. listopada u Stubičkim Toplicama u 88. godini. Rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922., studirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a od 1947. djeluje kao slobodna književnica. Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Objavila je 52 knjige, najviše zbirki pjesama. Posljednji ispraćaj Vesne Parun bio je 28. listopada na zagrebačkom Mirogoju, a pokopana je dva dana kasnije na Šolti.
Dosad su se
Prethodni članci:
arti-201010280444006 arti-201010270355006 arti-201010250144006 arti-201003290476006