Gotovo da je svaki aspekt nacizma u njemačkim muzejima već bio obrađen. No najnovija izložba u Berlinu istražuje nešto čime se muzeji do sad još nisu pošteno bavili: kult ličnosti Adolfa Hitlera.
Kult vođe (Führerkult) bio je već snažan i godinu dana prije no što su nacisti preuzeli vlast. "Uzmi od nas ovaj cvijet, molim te, molim! Dragi striček Hitler". Tako je 1932. pisala djevojčica po imenu Erika. A osmogodišnji Klaus iz Chemnitza ga je u svom pismu pozdravljao: "Dragi moj prijatelju Hitleru! Ja Vam čestitam rođendan". Dječja pisma poput ovih mogu se od petka (15.10) vidjeti na izložbi nazvanoj "Hitler i Nijemci" u Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu. 65 godina nakon rušenja nacističke diktature po prvi je put središnja tema neke izložbe u Njemačkoj promjenjivi odnos Führera i njemačkog naroda, piše Deutsche Welle.
Kako je Hitler uopće bio moguć?
Navedena izložba tamatizira uvjete, oblike i posljedice Hitlerova uspona i vladavine. Obećanja koja je davao njemačkom narodu baš kao i slijepo obožavnje Hitlera kao kultne figure, euforično oduševljenje njime te umiješanost pripadnika svih društvenih slojeva u nacističke zločine. Prije svega se postavlja pitanje: Kako je Hitler bio moguć i što ga je učinilo tako popularnim?
"Hitler je imao osjećaj za raspoloženje vremena nakon Prvog svjetskog rata", objasnila je taj fenomen povjesničaraka i kustosica Simone Erpel. Hitler je upadao u oči svojim retoričkim talentom, mogao je mentalno raspoloženje Nijemaca koji su Ugovor iz Versailla smatrali ponižavajućim, iskoristiti za svoje interese. "Mnogi su u njemu vidjeli spasitelja", piše Deutsche Welle.
Na izložbi se pokušava raščistiti i s nekim općeraširenim legendama. Poput one da je Hitlerov program "Mein Kampf" (Moja borba) bila knjiga koja se uopće nije čitala.
"Prije svega radili smo na izložbi s prapagandnim materijalom", rekla je Simone Erpel. Posjetitelj može vidjeti lampion s kukastim križem, novčanik ukrašen perlicama s natpisom "Heil Hitler" (Živio Hitler) ili dječju knjiga s naslovom "Djeco, što vi znate o Führeru?".
Još prije deset godina ovakva izložba u Njemačkoj ne bi bila moguća, tvrde stručnjaci. Danas je klima promijenjena. Navodno je promjeni pridonio i film "Der Untergang" (Pad) iz 2004. u kojem je Hitler prikazan ne kao nestvarno čudovište već kao čovjek, kojem se šira njemačka publika u međuvremenu čak naučila i smijati. Njemačkim se kritičarima primjerice izuzetno svidio film "Inglorious Basterds" (Nemilosrdni gadovi) Quentina Tarantina.
Jedan od eksponata koje se može vidjeti u Berlinu je i video parodija u kojoj je Hitlerov govor tako promijenjen da zvuči kao da se radi o stand-up komičaru.
Izložba je otvorena do 6. veljače.
Prethodni članci:
arti-201010140252006 arti-201010040313006 arti-201009210116006 arti-201007200722006
