Naime, Boko je nedavno objavio knjigu Tragovima Odiseja, u kojoj tvrdi da je Odisej lutao Jadranskim morem, a ne oko Sicilije, kako obično navode tumačenja epa. Baš kao što je Boko najavio po izlasku knjige da će se Talijani teško odreći 'svojeg epa', objavljena je prva reakcija s talijanske strane.

Tako autor Mauro Manzin u članku u Il Piccolu piše da je Bokina knjiga još jedan pokušaj hrvatskog svojatanja povijesti, prenosi Slobodna Dalmacija .

Nacionalističke tvrdnje u Tragovima Odiseja

"Hrvatska je odlučila ponovno napisati priču o čovječanstvu. Pro domo sua (U svoju korist). Da, nakon 'otkrića' da je Marko Polo bio Hrvat, baš kao i kralj Artur, sad je došao red i na Odiseja i mitsku Odiseju. Najnoviji podupiratelj takve nacionalističke tvrdnje je putopisac i novinar, Hrvat očito, Jasen Boko u svom posljednjem književnom radu Tragovima Odiseja. U kojem je jasno da je more u Odiseji ono koje oplakuje hrvatske obale.

U svakom slučaju, Odisej je proživio svoje avanture u Dalmaciji. Prema nadahnutom piscu Odisej je bačen jakom burom (zar ne puše ta sa sjevera-sjeveroistoka?) od Peloponeza (poznata grčka bura!!!) i potjeran na dalmatinske obale orkanskim širokom. Boko je više od dvije godine proučavao Homerov ep i na kraju je utvrdio da naprimjer otok kraljice Kalipse nije ništa drugo nego otok Mljet.

Mnogi 'domoroci' drže isto, upućujući na pećinu koja se nalazi na jugozapadu otoka kao Odisejevu špilju. Kirkina Eeja, koja je sudeći po studijama bila na otočiću u južnom Tirenskom moru, za našeg je autora međutim (opet) otok Korčula. Područje na kojem su živjeli Lotofazi ono je oko Omiša. Analize vjetrova, zemljopisa, arheologije i još ponečega navele su Boku da otok Sušac, koji se nalazi 20 kilometara južno od otoka Lastova, odredi kao mjesto na kojem je živio mitski Eol, kralj vjetrova, koji ih je čuvao u mješinama. Ima mjesta i za Kiklopa. Njegova 'jazbina' za hrvatskog novinara bila je na otoku Šćedru 1,7 kilometara od južne obale otoka Hvara.

Prokleti Schliemann i njegova iskopavanja

A Scila i Haribda? Ma kakav Mesinski tjesnac sa svojim strujama i vjetrovima koji otežavaju navigaciju. Scila i Haribda nisu ništa drugo nego tjesnac koji dijeli poluotok Pelješac od otočića Olipe. Gospođe i gospodo, Odiseja u hrvatskom umaku je lijepa i servirana. Na ovom mjestu treba se upitati gdje je Itaka. Slijedeći 'rezoniranje' hrvatskog novinara, odmah na um pada Mali Lošinj.

Lijepo je zamisliti Penelopu koja tka svoj pokrivač u zaljevu Čikat očekujući voljenog muža. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego otkriti primjerak Odiseje pisane na glagoljici i Homer će postati Hrvatom. Jedina stvar koja nije uzeta u obzir jest Troja. Prokleti Schliemann i njegova iskopavanja", napisao je Manzin.

Boko: Nisam prvi koji je ovo ustvrdio, niti su ovo prve reakcije ove vrste

Boko je pisanje talijanskog autora komentirao kazavši da je očito da nije ni prelistao knjigu jer članak obiluje krivim podacima koji mu služi za potvrdu nekih njegovih teza.

"To što moja knjiga obiluje argumentima kojima objašnjavam zašto mislim da je Odisej lutao Jadranom, autora članka se ne tiče, njemu je cijela priča povod da se naruga 'hrvatskom nacionalizmu', kojega, naravno, u ovoj knjizi apsolutno nema... Niti sam ja prvi koji je ustvrdio da je Odisej lutao Jadranom niti su ovo prve reakcije ove vrste, jednako se u talijanskim medijima događalo i osamdesetih, kad je te teze iznio Aristid Vučetić", odgovorio je Boko.