Član uprave Ine, Ivan Krešić, posvjedočio je danas na suđenju u aferi Ina – MOL da se od izmjena međudioničkog ugovora, koji je s mađarskim partnerom potpisala vlada optuženog Ive Sanadera, hrvatska naftna kompanija razvija kao podružnica MOL-a, umjesto da bude snažna i samostalna regionalna kompanija.
"Ina je kičma hrvatskog energetskog sustava i cjelokupnog gospodarstva", kazao je Krešić, ističući da izmjene ugovora iz 2009. nisu doprinijele njenom jačanju, jer je MOL-u pripalo nesrazmjerno puno upravljačkih prava u odnosu na vlasnički udio.
Svjedočeći na suđenju bivšem premijeru optuženom da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, Krešić je ustvrdio da izmjene dioničarskog ugovora nisu bile dobre za hrvatske interese.
"Predaja upravljačkih prava stranoj tvrtki ne može doprinositi interesima Republike Hrvatske", ustvrdio je član uprave Ine koji je, kao i jučer njegov kolega Davor Mayer, posvjedočio da predstavnici hrvatske vlade nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje u Ini.
I Krešić je, poput Mayera, kazao da uprava nema operativne ovlasti, iako odgovara za poslovanje, jer upravu izravno vodi njen predsjednik uz odbor izvršnih direktora.
'INA se razvijala u smjeru da bude tvrtka kćer MOL-a'
"Posljedica takvog upravljanja je da se Ina razvija kao podružnica MOL-a, a često se opisuje i kao MOL-ova tvrtka kćer", rekao je Krešić.
Osim za primanje mita, USKOK Sanadera tereti i da je iz Ine, u dogovoru s Mađarima, planirao izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Krešić je pojasnio da je izmjenama dioničko ugovora planirano izdvajanje skladištenja i trgovanja prirodnim plinom za koje je osnovana nova tvrtka Prirodni plin.
"Prvu aktivnost preuzeo je Plinacro, dok izdvajanje trgovine plinom nije realizirano. Tvrtka Prirodni plin i dalje je u sustavu Ine i nije prešla u državno vlasništvo kako je bilo definirano ugovorom", kazao je Krešić.
Dodao je i da se plin trebao otkupljivati po tržišnoj vrijednost i prodavati po cijeni manjoj od tržišne, dok bi se razlika pokrivala iz državnog proračuna.
Sanaderova obrana Krešića je pitala zašto nije otišao iz Ine, u kojoj po vlastitom priznanju prima neto plaću od 70 tisuća kuna, ako nema nikakvu ovlast u odlučivanju.
"Ukoliko se značajno ne promjeni situacija u Ini i trend njenog razvoja svakako ću otići. Još uvijek vjerujem da se za Inu vrijedi boriti da bude prava hrvatska kompanija", odgovorio je Krešić.
Pripremljeni odgovori
Obrana je, kao i jučer, prigovorila svjedokovom iskazu kojega smatraju tendencioznim. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović smatra da je svjedok na pitanja USKOK-a davao unaprijed pripremljene odgovore, dok je na pitanja obrane odbijao dati odgovore kojima bi se mogla srušiti argumentacija tužiteljstva.
Podmeću mi ljudi Jadranke Kosor
Sanader je tek istaknuo kako kako se radi o 'podmetnutim svjedocima koji su na sud pozvani samo radi odugovlačenja procesa'.
Na upit novinara tko ih je podmetnuo, bivši premijer nije htio odgovoriti. Međutim, naglasio je kako sama insinuacija kako bi se moglo raditi o Vladi Jadranke Kosor nije daleko od istine.
"Mislim da se je u vašem pitanju, koje je postavljeno na temelju analize činjenica, unaprijed ponuđen odgovor, koji vjerojatno nije daleko od istine", zaključio je Sanader.
'Nije se bunio dok je primao plaću i povlastice'
Iz MOL-a su na svjedočenje hrvatskog predstavnika u upravi Ine odmah, kao i jučer, reagirali priopćenjem u kojemu se pitaju zašto je Krešić čekao više od godinu dana da progovori o tome na koji se način upravlja Inom. Tvrde da otkad je u Ini nije predložio nikakve promjene vezane uz način upravljanja, iako je, kažu, na raspolaganju imao sve mogućnosti i alate da to učini.
"Čak suprotno, izrazio je svoje slaganje glasujući jednako kao i njegove mađarske kolege 854 puta - radi se o 99.54 posto svih odluka", stoji u priopćenju mađarske naftne kompanije iz koje napominju i da je Krešić svakog mjeseca primao plaću i ostale povlastice, a 'niti u tome nije bilo nikakvog znaka pobune'. Smatraju da 'sve to umanjuje vjerodostojnost njegovog današnjeg 'coming outa''.
Tvrde da je Ina vođena temeljem dogovora hrvatske vlade i njih, u konsenzusu.
"Dioničarski ugovor je postavio temelje za novu Inu kojom se upravlja prema jasnim pravilima, profesionalno i transparentno, a takva Ina konačno ostvaruje dobit", zaključuje Inin strateški partner iz Mađarske.
Osim za primanje mita od MOL-a, Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo, odnosno primanje provizije od austrijske Hypo banke kod koje se Hrvatska u ratno vrijeme zadužila za kupnju zgrada nekoliko veleposlanstava.
Za tri dana, u ponedjeljak 16. travnja, Sanader bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebao sjesti na optuženičku klupu zbog najveće korupcijske afere Fimi medije u kojoj ga se, zajedno sa svojom bivšom strankom HDZ-om i nekoliko njenih dužnosnika tereti za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. USKOK sumnja da su optuženi državnim novcem nezakonito punili HDZ-ov "crni fond".