Znanstvenici su uspjeli otkriti tajnu genoma šest vrsta šišmiša te su ustanovili da njihov genetski kod utječe na iznimnu otpornost koja te životinje štiti od smrtonosnih virusa.
Nadaju da će uz pomoć te informacije uspjeti objasniti zašto su slijepi miševi samo nositelji virusa iz grupe koronavirusa, a od njega se ne razbolijevaju, piše BBC.
Vjeruju da bi pronalaskom odgovora na ovo pitanje mogli pomoći ljudskoj populaciji u borbi s aktualnom i svim budućim pandemijama.
Prof. Emma Teeling sa Sveučilišta u Dublinu kaže kako su znanstvenici sekvenciranjem genoma šišmiša došli do zaključka da ove životinje imaju "jedinstven imunosni sustav".
"Kad bismo uspjeli oponašati imunosni odgovor šišmiša na koronaviruse, zahvaljujući kojemu se ne razbolijevaju, možda bismo lijek mogli pronaći u prirodi", rekla je za BBC te dodala da bi to "ukazalo na korake koje bi znanstvenici trebali poduzeti da bi pronašli lijek za koronavirus".
Teeling je pokrenula znanstveni projekt pod nazivom Bat1K, čiji je cilj dekodirati genome svake od 1421 poznate vrste šišmiša.
"Kad bismo uspjeli shvatiti na koji je način genom šišmiša evoluirao, mogli bismo pridonijeti i liječenju bolesti i prevenciji starenja kod ljudi", kazala je.
Vjeruje se da se covid-19 prvo pojavio među šišmišima te da je na ljude prešao preko neke druge životinje, poput primjerice pangolina. Stručnjaci pretpostavljaju da su i mnoge druge bolesti poput SARS-a, MERS-a i ebole na ljude prešli sa životinja.
Istodobno ekolozi ističu da će, dok god ljudi omogućuju šišmišima život u njihovim prirodnim staništima, opasnost po ljudsko zdravlje biti mala. Dodaju da netopiri igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. Mnogi su oprašivači te prenose cvjetni ili peludni prah, a neki su kukcožderi koji reguliraju broj insekata.
Da bi otkrili ključne razlike, znanstvenici u istraživanju sastava genoma šišmiša koriste napredne tehnologije te potom uspoređuju njihov genetski kod s onima kod 42 vrste sisavaca.
Šišmiši ili netopiri većinom su mesojedi, a u raznim dijelovima svijeta različito su evoluirali, a u tomu je možda i dio odgovora na pitanje - kako to da su otporni na koronaviruse.
Kada uspiju shvatiti koje genetske promjene omogućuju otpornost na koronaviruse kod šišmiša stručnjaci će moći napraviti nešto slično i za ljudsku populaciju.
"Ove su promjene verojatno ključ iznimno snažnog imuniteta što ga šišmiši pokazuju prema koronavirusima", smatra dr. Michael Hiller s drezdenskog Instituta za molekularnu biologiju i genetiku Max Planck.
Znanstvenici očekuju da će otkriće pomoći i u borbi protiv ostalih pandemija jer u slučaju brojnih virusnih infekcija za smrtni ishod nije odgovoran sam virus, već i akutni upalni odgovor kojim imunosni sustav reagira na prijetnju. Organizam šišmiša to uspijeva regulirati.
Premda 'pokupe' infekciju ne pokazuju vidljive znakove razbolijevanja. Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu Nature.