U Hrvatskoj je s današnjim danom bespotrebno na desetke tisuća radnih mjesta. Brojne djelatnosti koronavirus je zatvorio, a tržišna logika je nemilosrdna - kad nema posla nema ni plaće.
- Premijer Andrej Plenković o epidemiji u Hrvatskoj: 'Dani, tjedni i mjeseci pred nama bit će teški'
- Zagrebačka pekarnica ovako se bori protiv koronavirusa: Na poseban način zaštićeni hrana, radnici i kupci
Čak 80 posto domaćih tvrtki je u problemima. Frizeri, cvjećari, ugostitelji, organizatori događanja i stomatolozi gomilaju gubitke, posuđuju novac za plaće, te šalju ljude kući. Očajni su svi, i vlasnici tvrtki i njihovi radnici. Dosadašnje Vladine mjere nisu dovoljne, sve zanima samo jedno, kako preživjeti period pred nama.
Cvijeću cvječara Ivice Raveščaka prijeti propast kao i OPG-u iz Bjelovara koji ga je proizveo. Zbog okolnosti nastalih prevencijom širenja zaraze koronavirusa sve je zatvoreno, cvijeće nemaju gdje prodati.
"U našim plastenicima je 300 tisuća ovakvih teglica koje prosječno vrijede pet kuna, što će s tim biti, hoće li biti bačeno u smeće ja to ne znam, kao što ni ne znam gdje ćemo mi svi biti za četiri mjeseca kad to sve završi", kaže Raveščak.
Nema posla, nema plaće. Sezonci, a ima ih 15, koji su to cvijeće trebali pobrati poslani su kući, plaće neće biti niti za sedam zaposlenih u tom obiteljskom OPG-u. Odgoda plaćanja davanja i kredita njih neće spasiti.
"Odgoda od tri mjeseca koju je predložila Vlada za radnike nama ništa ne mijenja jer mi ćemo prvi novac dobiti u 12. mjesecu, a do 12. mjeseca ima sedam mjeseci", govori Raveščak.
Prema najnovijoj anketi Hrvatske gospodarske komore posljedice koronavirusa na poslovanje osjetit će 80 posto domaćih tvrtki. Prvi put briga za zdravlje pacijente drži dalje od stomatoloških ordinacija.
"Posla nema, rade se samo hitnoće. Iako sam ja ovdje sama, imam zaposlena još dva djelatnika", prepričava Tamara Karleuša iz privatne stomatološke ordinacije.
Svi dežuraju na telefonu jer zapravo nema smisla biti u ordinaciji. Posudila je novac kako bi im svima osigurala plaće.
"Za plaće ću imati tako što sam napravila posudbu kao i većina mojih kolega. Na taj način premostit ću dva mjeseca, nakon ta dva mjeseca u Božje ruke", dodaje Karleuša.
Osim uslužnihdjelatnosti, poljoprivrede, turizma i prijevoza, zbog odluke o otkazivanju masovnijih okupljanja među najugroženijim su i umjetnost, zabava i rekreacija. Organizatori događanja udružili su se ne bi li ih Vlada bolje čula.
"Ukupno oko 2700 zaposlenika koji su kroz našu branšu ugroženi. Radi se o realizatorima događanja, sva poduzeća koja se bave iznajmljivanjem opreme, event agencije, sajmovi itd", navodi Marko Perica iz udruženja realizatora i organizatora događanja.
Deseci tisuća radnih mjesta preko noći su postala bespotrebna. Nema događaja koje će trebati ukrasiti cvijećem. Nema nastupa za koji treba dotjerati frizuru, a nema ni frizera koji će je napraviti. Salon Ivice Zanettija ne radi već drugi dan.
"Mi smo specifični, ugostitelji će konobara otpustiti pa mogu zaposliti novoga. Naši klijenti su navikli na moje djelatnike, oni su dugo kod mene i ne bi bilo fer da ih otpustim, ali mislim da će Vlada imati sluha za naše probleme", mišljenja je Zanetti.
Gotovo 60 posto tvrtki prijavilo je komori kako su do sada zabilježile gubitke do pola milijuna kuna kuna, ukoliko situacija potraje, 11 posto ih očekuje gubitke veće od milijun kuna. No, to su podaci na uzorku od dvije tisuće tvrtki, realni gubici su puno, puno veći uvjeravaju nas sugovornici, a dosadašnje mjere neučinkovite.
"Bilo kakav oblik odgode predstavlja žargonski rečeno kreditnu karticu koju ste dali nezaposlenom čovjeku. Ono što nama treba je neki oblik sufinanciranja", objašnjava Marko Perica.
Isplata troška minimalca za naredna tri mjeseca jest Vladina mjera koja bi trebala sačuvati 400.000 radnih mjesta, no po kojem kriteriju će točno zaživjeti još nikome nije jasno.
