Europska unija izvezla je 34 milijuna doza cjepiva protiv covida-19 zadnjih tjedana u desetke zemalja iako joj i samoj nedostaje cjepiva pa zaostaje za SAD-om, Velikom Britanijom i Izraelom kad je riječ o cijepljenju građana, piše The New York Times.
Žestoke kritike
EU je izložen žestokim kritikama zbog nacionalizma i protekcionizma u vezi cjepiva, a one su se dodatno zaoštrile prošli tjedan kada je Italija blokirala manju pošiljku cjepiva Australiji.
No podaci o izvozu cjepiva, detaljno zabilježeni u dokumentima u koje je The New York Times imao uvid, pokazuju da je Europska unija zapravo velik izvoznik cjepiva, a ne da se ponaša protekcionistički.
Ta informacija, priznaju europski dužnosnici, zasigurno će razljutiti mnoge europske građane koji nestrpljivo čekaju na cijepljenje gledajući kako ih Amerikanci, Britanci i Izraelci pretječu i sve su bliže povratku u normalan život.
Sporo napredovanje cijepljenja
Do sada se cijepilo samo 6,5 posto građana EU-a, u odnosu na gotovo 58 posto Izraelaca koji su dobili barem prvu dozu cjepiva. U Britaniji ta brojka iznosi 33 posto, a u SAD-u 18 posto.
Treba li javnosti otkriti razmjere europskog izvoza cjepiva vruća je tema u kuloarima Europske komisije, koja je zadužena za nabavu cjepiva i pretrpjela je najveći politički udarac zbog sporog napredovanja cijepljenja.
Ali nekoliko visokih europskih dužnosnika smatra da bi to moglo koristiti ugledu Europe nakon prošlotjednog spora.
Italija je mogla blokirati pošiljku cjepiva za Australiju prošli tjedan po novim pravilima za izvanredne situacije koja dopuštaju državama članicama da blokiraju izvoz cjepiva proizvedenih u Uniji.
Unija je prošle godine tjednima kasnila za SAD-om i Britanijom u sklapanju ugovora s farmaceutskim tvrtkama o kupnji cjepiva. No osigurala je širok portfelj cjepiva po povoljnim uvjetima u ime država članica što im je omogućilo relativno brz pristup cjepivima koji bi većina mogle tek sanjati da su bile prepuštene sebi samima.
No tada, nedugo nakon što je potkraj prosinca započelo cijepljene, pojavili su se problemi s isporukom. Prvo je Pfizer kazao da smanjuje isporuke cjepiva kako bi povećao proizvodne kapacitete u Belgiji. Tada je AstraZeneca, koja ima tvornice u EU-u i Britaniji, kazala da će u prvom kvartalu ove godine isporučiti samo 31 milijun doza od obećanih 80 milijuna.
Moderna, čija su cjepiva također odobrena u EU-u, imala je isto tako neke probleme s isporukom. Mnoge države članice također imaju problema u cijepljenju građana s onim cjepivima s kojima raspolažu zbog loše organizacije i logistike.
Od 34 milijuna doza cjepiva proizvedenih u EU-u koja su izvezena od 1. veljače do 9. ožujka, više od devet milijuna izvezeno je u Britaniju, po internim dokumentima.
Drugi najveći kupac je Kanada, koja je dobila gotovo četiri milijuna doza, a treći Meksiko koji je dobio 3,1 milijuna doza.
EU je od početka veljače isporučio 954.000 doza cjepiva SAD-u.
Stručnjaci smatraju da je EU postupio pametno što nije strogo ograničio izvoz cjepiva.
Naime, jako globalizirani lanci opskrbe sirovinama za proizvodnju cjepiva znače da je, budući da uvozi sastojke za proizvodnju cjepiva od 83 svjetska proizvođača, Uniji bolje da ne pokreće trgovinski rat kad su u pitanju cjepiva.
