lekcije iz povijesti /

Što su nas naučile epidemije velikih boginja i španjolske gripe? Jedna od prvih žrtava španjolske gripe bio djed Donalda Trumpa

Prije 100 godina harala je majka svih pandemija i tada su mjere bile slične današnjima.

6.11.2020.
8:15
VOYO logo

A sad - lekcije iz povijesti. Prije 100 godina harala je majka svih pandemija - španjolska gripa. U godinu dana ubila je 50 milijuna ljudi. I tada su mjere bile slične današnjima - zatvarale su se škole i kazališta, dezinficirale govornice, nosile maske. A drugi je val bio smrtonosniji od prvog. A onda nam je prije 50 godina stigla variola vera. Isto smo imali stožer, ali se zvao štab, isto su novine svaki dan javljale o broju oboljelih, isto je skočila svijest o higijeni i isto su se nosile maske. Što smo naučili - ili nismo - Goran Latković.

Munjevitom brzinom stala se širiti posebna vrsta influence Europom. Pojavljuje se najviše među ljudima na jednome mjestu u radionicama, tvornicama i vojskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
pošast nekad i danas /

Direkt je prolistao novine stare 102 godine: O španjolskoj gripi pisalo se kao i o koroni, broje se oboljeli, opisuju simptomi

Image
pošast nekad i danas /

Direkt je prolistao novine stare 102 godine: O španjolskoj gripi pisalo se kao i o koroni, broje se oboljeli, opisuju simptomi

Jedna od prvih žrtava u Americi bio Trumpov djed

Vijest je to iz 1918. o španjolskoj gripi koja je tada ubila više od 50 milijuna ljudi. Ljude su liječili u dvoranama, bila je obavezna distanca, zatvarali su kafiće, kazališta, nosile su se i maske. Zvuči poznato?

''Maske danas koje podrazumijevamo da ih se treba nositi. Slično je bilo i tada i bilo je otpora maskama. Naplaćivale su se kazne, ne samo za to nosiš li nego i kako nosiš plaćala se kazna. Bilo je slučajeva da su ljudi bušili rupu za cigarete i to bi kažnjavali'', rekao je povjesničar Hrvoje Klasić

Maske su šivali djelatnici Crvenog križa, a jedna od prvih žrtava u Americi bio je Frederik Trump, djed Donalda Trumpa.

Još davnije 1337. prva svjetska karantena bila je u tadašnjoj Dubrovačkoj Republici. 300 godina kasnije izgradili su lazarete, odnosno karantene za oboljele od kuge, a danas taj naziv nosi jedan od najelitnijih dubrovačkih kvartova. U Lazaretima se trenutno održava i izložba COVID-19 i kuga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Distanca se držala pomoću štapa

''Ljudi koji su bili zatvoreni ovdje 40 do 50 dana su imali prilike da izađu na svježi zrak, da si skuhaju, naruče hranu'', rekla je Vesna Miović, upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti.

''Bilo je držanje distance pomoću štapa. Zdravstveni djelatnici su imali dugačke štapove i na taj način su odgurivali ljude od sebe'', kazala je Zrinka Lucianović, autorica izložbe.

1972. vladala je epidemija velikih boginja, odnosno variole vere. U starim novinama opisuju kako su se nosili s tom pošasti, čija je smrtnost bila 40 posto.

Epidemiološke mjere za vrijeme velikih boginja nisu se puno razlikovale od današnjih mjera. Tako predsjednik savezne epidemiološke komisije kaže da se svaka osoba koja je na bilo koji način bila u doticaju sa zaraženim, odnosno kontakt prvog reda i svaka osoba koja je kontakt kontakta prvog reda da se obavezno javi liječniku. Jer to je uz cjepivo jedina mjera sprečavanja širenja zaraze.

Karantena je bila na Sljemenu

Isto nam je u nedavnom intervjuu prepričala virologinja Ana Gligić, kojoj se i pripisuje pobjeda nad epidemijom.

''Ja sam dobivala materijale s terena i govorila, taj je pozitivan. Hvatajte kontakte. I onda od bolesnika epidemiolozi uzmu anketu odakle je došao i s kim se družio. I onda su hvatali kontakte. To je bila jedna od epidemija koja je najbrže suzbijena jer je u prošlom vijeku od variole umrlo 500 milijuna ljudi'', rekla je Gligić.

I tada su liječnici nosili zaštitna odijela, karantena je bila na Sljemenu, otkazivala su se sportska natjecanja, a među ljude su mogli samo oni koji su imali dokaz da su cijepljeni.

U travnju 2020. imali smo propusnice, a u travnju 1972. postojao je sanitarni zid. Uveli su ga Rijeka i Sarajevo. Na ulazu u grad policija i zdravstveni radnici zaustavljali su automobile i cijepili one koji nisu bili cijepljeni. Vijesnik problematizira ovu mjeru jer je stvorila dodatne probleme. Šoferima od Rijeke do Prištine nitko nije htio natočiti gorivo. A ljudi su počeli jesti konzerviranu hranu zbog straha od zaraze.

48 godina kasnije konzervirano se mahom kupovalo, kao i WC papir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo