U smrtonosnom jesenskom valu pandemije gripe 1918. milijuni ljudi su bili osuđeni na propast jer nisu znali ono što znanstvenici znaju danas o načinu širenja virusa i respiratornih bolesti, a ako se nastavi zanemarivati stečeno znanje tijekom posljednjeg stoljeća, mogla bi nas snaći slična sudbina i s današnjom pandemijom koronavirusa, piše CNN.
Španjolska gripa iz 1918. dogodila se u tri vala između proljeća 1918. i zime 1919. godine, a odnijela je 50 do 100 milijuna života diljem svijeta. Prvi val u proljeće bio je relativno blag, a većina smrtnih slučajeva dogodila se na jesen 1918., u drugom i najgorem valu tadašnje pandemije.
Zdravstveni stručnjaci očekuju da će se broj zaraza Covidom-19 povećati tijekom nadolazeće zime zato što se SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje tu bolest, kao i drugi koronavirusi, više šire upravo tijekom zimskog razdoblja, međutim, Covid-19 ipak nije odnio toliko života kao što je to učinila ''španjolka''.
Zašto je drugi val bio toliko smrtonosan?
Nekoliko je mogućnosti zbog kojih je pandemija iz 1918. bila toliko pogubna uključujući i onu da je virus vjerojatno mutirao, ali i obrasci ljudskog kretanja i ponašanja u to vrijeme bili su drugačiji. ''Moja pretpostavka je da virus nije zarazio puno ljudi tijekom proljeća zbog čega se morao prilagoditi. Nakon što je nastupila mutacija, virus je postao puno zarazniji i zato je bilo više slučajeva'', rekao je John M. Barry, autor knjige ''The Great Influenza: The Story of the Deadliest Pandemic in History".
Ogromna zapreka u to vrijeme bio je manjak znanja o karakteristikama virusa. Pandemija je nastupila prije nego što se znalo kako izgleda virus i kako ga izolirati.
Drugi val bio je toliko velikih i pogubnih razmjera da su znanstvenici mislili da je izbila druga bolest umjesto one koja ih je zadesila tijekom tog proljeća 1918. godine, a zapravo se radilo o španjolskoj gripi. Stopa smrtnih slučajeva doživjela je svoj vrhunac u studenom 1918. što je vjerojatno bio i najsmrtonosniji mjesec pandemije.
Gotovo polovica smrtnih slučajeva bili su mladi između 20. i 40. godine
Pandemija gripe razorila je tadašnju strukturu društva. Gotovo polovina smrtnih slučajeva odnosila se na mlađe odrasle osobe između 20. i 40. godine života. To je u suprotnosti s današnjom pandemijom koronavirusa koja je pokazala da starije osobe teže obolijevaju i umiru od Covida-19.
Mnogi događaji, škole i javni prostori bili su otkazani, odnosno, zatvoreni. Vlasti su uvele obavezno nošenje maski pa čak i zakone kojima se zabranilo pljuvanje. One koji su kršili pravila i provedene mjere čekala je novčana kazna.
Činjenica da je pandemija u to vrijeme odnijela najviše mladih života značila je da je mnogo djece ostalo bez jednog ili oba roditelja.
Koje lekcije iz prethodne pandemije možemo primijeniti danas?
Znanstveni napredak koji je ostvaren do danas daje znanstvenicima prednost u sprječavanju širenja virusa koji uzrokuju respiratorne bolesti poput gripe i novog Covida-19. Posebno je značajan tehnološki napredak, između ostaloga i rendgenska kristalografija virusa, koji je omogućio da se građa i struktura virusa danas bolje prouči, identificira, izolira i opiše.
Unatoč tome što se slučajevi zaraze Covidom-19 povećavaju s dolaskom zime, postoje načini zaštite kako bi se širenje virusa spriječilo.
Preventivne mjere poput održavanja udaljenosti, pranja ruku, nošenja maski, izbjegavanja velikih okupljanja i nepotrebnih putovanja nešto je što znanstvenici i zdravstveni stručnjaci te vlasti i dalje preporučuju kako bi situacija, prenosi CNN, ne bi otišla s lošeg na gore.
