Srbija je u utorak premašila pola milijuna registriranih slučajeva covida 19 od početka epidemije, uz još 24 smrtna ishoda u posljednja 24 sata, objavile su zdravstvene vlasti u Beogradu, dok zdravstveni dio vladina tima za Covid bezuspješno već nekoliko dana traži oštrije zatvaranje.
Trend zaraze
Između srijede i četvrtka testirano je 17.049 uzoraka i potvrđeno još 4595 slučajeva infekcije, priopćilo je Ministarstvo zdravstva, što potvrđuje da trend zaraza posljednjih nekoliko dana ne pada ispod 4000 novooboljelih na dnevnoj razini. Do sada Srbija ima i ukupno 4644 žrtve koronavirusa, uz stopu smrtnosti od 0,92 posto.
Raste i broj pacijenata na covid odjelima diljem Srbije - u četvrtak ih je 4.359, a povećan je i broj oboljelih s težom kliničkom slikom, pa je danas na respiratorima 213 teških slučajeva obostarne upale pluća.
Uz 3.106.074 testirana uzorka i 503.291 registrirani slučaj covida od 6. ožujka prošle godine, Srbija je danas na 34. mjestu po ukupnom broju potvrđenih slučajeva infekcije, na 52. mjestu po broju umrlih, dok je sa 533 smrtna slučaja na milijun stanovnika na 61. poziciji u svijetu, pokazuju podaci specijaliziranog portala worldometers.info.
Dosadašnja nastojanja liječnika u Kriznom stožeru, te pritisci medicinskih djelatnika u srbijanskom zdravstvenom sustavu da se uvedu strože mjere i presječe rastuće širenje zaraze, nisu dobila potporu u političko-ekonomskom dijelu tog vladina tijela za borbu protiv koronavirusa.
Prethodna dva vikenda primjenjivano je ogranično zatvaranje, dok preumorni liječnici i medicinski djelatnici iz covid bolnica i stručnjaci iz stožera inzistiraju da se uvede strogo zatvaranje od najmanje tjedan do 10 dana.
Kako se doznaje, taj će prijedlog odluke, dodatno potkrijepljen novim i sve nepovoljnijim korona brojkama, biti stavljen na stol i u petak, kad je najavljena nova sjednica Kriznog stožera.
Srbija je s više od 1,7 milijuna ukupno datih doza i dalje među vodećim zemljama u svijetu i regiji po broju cijepljenih i docijepljenih na 100.000 stanovnika. Stručnjaci ukazuju na to da su ključni uzroci širenja zaraza nepoštivanje postojećih mjera, masovna okupljanja, rad klubova i kafića po isteku ograničenog radnog vremena, ali i tzv. korona žurke koje pojedini ugostitelji organiziraju unatoč propisanim zabranama.
