Poruka iz EU parlamenta: 'Hrvatska je već osjetila što znači europska solidarnost u doba krize'

Od zaliha medicinske opreme, preko financijske potpore i mjera pomoći najteže pogođenim sektorima, do razmjene iskustava, koordiniranja i ulaganja u istraživanja. To su samo neki od poteza kojima Europska unija pomože svojim članicama u borbi protiv koronavirusa, a kako izgleda ta europska solidarnost u praksi, objasnila je voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić na Zajednoza.eu.

• Dobri samaritanci pomažu: 'Ne primamo novac. Nedostaje nam vremena i materijala'

Pandemija COVID-19 predstavlja golemi izazov za Europsku uniju, je li reakcija institucija primjerena?

Organizacija i pružanje zdravstvene skrbi je u nadležnosti država članica. Međutim, EU je brzo reagirala i osmislila cijeli niz mjera kako bi im pomogla. Moramo biti svjesni da niti Europska unija, niti bilo koja država pojedinačno, niti velesile poput SAD-a nisu mogle biti predvidjeti ovo što se sada događa. Sjetite se kako su izgledali naši životi prije nešto više od mjesec dana: razmišljali smo o druženjima, o putovanjima, radili planovi za Uskrs, za ljeto... Samo nekoliko tjedana kasnije, suočili smo se sa zatvorenim gradovima, praznim kvartovima, limitiranim kretanjem. Ukratko, s izvanrednim stanjem. Nitko to nije  mogao predvidjeti. U takvim uvjetima Europska unija – koja nije federacija  s jednom vladom i koja odluke mora donositi na puno složeniji način – reagirala je najbrže što je mogla. Na raspolaganje članicama stavljena su značajna sredstva iz EU proračuna: 37 milijardi eura koje će države moći preusmjeriti tamo gdje je taj novac najpotrebniji. Hrvatska u toj preraspodjeli može koristiti 1,16 milijardi eura. Kad je riječ o socijalnoj dimenziji, očekuje se uskoro i europski prijedlog o osiguranju za slučaj nezaposlenosti koji bi trebao biti potpora nacionalnim politikama očuvanja radnih mjesta. To će i za Hrvatsku biti iznimno važna mjera pogotovo ako imamo na umu da - prema nedavnoj anketi Hrvatske gospodarske komore - više od 40 posto tvrtki razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 posto o potpunom zatvaranju.

Što je s potporom zdravstvu i zdravstvenim djelatnicima?

Respiratori su najtraženiji aparati, od presudne važnosti za pacijente koji ne mogu samostalno disati i stoga se u ovom trenutku kroz zajedničku nabavu država članica intenzivno radi na njihovom pribavljanju. U tome sudjeluje i Hrvatska koja - kako je rekao resorni ministar Beroš  - kroz ovaj postupak očekuje 165 respiratora. Također se, kroz projekt rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu - stvaraju zalihe osobne zaštitne opreme, maski, rukavica i tome slično. Trenutačni proračun za to je 50 milijuna eura, ali novi prijedlog Komisije je povećanje na 80 milijuna eura. Inače zaštitna medicinska oprema trenutačno je goruća globalna tema. U Americi ovih dana liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje upozorava da bez maski s filterima, rukavica i zaštitnih odijela ne mogu nastaviti spašavati živote. Društvenim mrežama tamo prednjači poziv: #GetMePPE nabavite mi osobnu zaštitnu opremu.

Kakva je uloga Europskog parlamenta?

Iako radi u ograničenim okolnostima, za Parlament su sve mjere vezane uz borbu protiv koronavirusa – prioritet. I stoga je po hitnom postupku odradio prijedloge Europske komisije o investicijskoj inicijativi, fondu solidarnosti i promjeni pravila o zrakoplovnoj industriji, organizirao izvanrednu plenarnu sjednicu kako bi oni čim prije mogli biti prihvaćeni i zaživjeti u praksi. Ta je plenarna zapravo povijesna – jer je prvi put zastupnicima omogućeno sudjelovanje i glasanje na daljinu. Mislim da bi na ovakvoj organizaciji i reakciji, Europskom parlamentu mogli pozavidjeti i mnogi nacionalni parlamenti. Veliki je to bio izazov: omogućiti zakonodavni rad za 705 zastupnika u uvjetima koji su sve samo ne uobičajeni. Ali, predsjednik EP-a Sassoli  jasno je rekao da virus ne smije demokraciju staviti na čekanje. Upravo zato Parlament nastavlja služiti građanima i u ovako izazovnim okolnostima.

Koliko je koronavirus utjecao na europsku solidarnost?

Puno se manje mogla čuti činjenica da je upravo Europska unija u siječnju na zahtjev Kine Pekingu poslala 56 tona opreme: zaštitna odijela, maske, dezinficijens. Naravno da Kina, koja je izašla iz najgore faze epidemije, sada odgovara Europi na isti humani način! Imam osjećaj da se nedovoljno govori o brojnim primjerima europske solidarnosti, poput činjenice da u ovom teškom trenutku Njemačka – koja i sama ima veliki broj bolesnika – preuzima najteže pacijente iz Italije i Francuske, kako bi ih smjestile u svoje bolnice, na respiratore. Zatim, da su Francuska i Njemačka donirale 2 milijuna maski Italiji, Austrija milijun. I sama Hrvatska je osjetila europsku solidarnost kada je - nakon teškog potresa u Zagrebu - aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a u okviru kojeg su joj pomoć poslale Slovenija, Francuska, Austrija, Mađarska, Crna Gora, Litva, i Italija. Znate u kakvoj su groznoj situaciji naši talijanski prijatelji, a ipak su odmah odgovorili na poziv Hrvatske za slanjem opreme, šatora, kreveta, grijača, vreća za spavanje. To je prava solidarnost. Nju trebamo dalje jačati. Jer upravo je ona naš alat u borbi protiv koronavirusa koji će nam omogućiti da se – čim prije to bude moguće - vratimo normalnom životu.