Stručnjaci sa Sveučilišta Gent (UGent) smatraju da bi genetske razlike među stanovnicima mogle objasniti zašto je u nekim zemljama od koronavirusa stradao mnogo veći broj ljudi.

Razlika u genima

Prema njima, skandinavske zemlje i one istočne Europe manje su pogođene pandemijom od ostalih zemalja zbog razlike u genima. Naime, u skandinavskim zemljama je broj umrlih znatno niži od prosjeka, dok je u balkanskim, među koje spada i Hrvatska, također zabilježen relativno nizak broj mrtvih. Suprotno tome, pandemija covida-19 teško je pogodila sjevernu Italiju, Španjolsku te američku saveznu državu New York.

Određene genetske karakteristike utječu na razinu pandemije covida-19, zaključili su stručnjaci s UGent-a te objasnili kako su otkrili očitu vezu između gena ACE1 i covida-19, piše  Index .

Razina gena ACE1

Belgijski znanstvenici su ustanovili da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, to je na tom području manje smrtnih slučajeva od covida-19.

Polimorfizam je pojam koji u genetici opisuje pojavu više varijanti istog gena unutar jedne populacije (više alela na istoj lokaciji u DNA).

"Što više idemo prema istoku Europe, to je češći polimorfizam D gena ACE1. To korelira s ozbiljnošću pandemije koronavirusa, odnosno vidimo da se epidemija covida-19 smanjuje kako prelazimo iz zapadne u srednju i istočnu Europu", objasnio je mikrobiolog i imunolog Joris Delanghe sa Sveučilišta Gent.

Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama. Nakon što su usporedili podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s podacima Sveučilišta Johns Hopkins o broju infekcija i smrtnih slučajeva u tim zemljama, otkrili su očitu povezanost između polimorfizma D gena ACE1 i jačine pandemije.