Znanstvenici istražuju koji vitamini i minerali mogu pomoći ublažiti infekciju koronavirusa, spriječiti teške posljednice pa čak i smrt pacijenta.
Vitamin D je jedan od vitamina o kojem se najviše govori. Pojedine studije zvuče obećavajuće. Kao na primjer rad španjolske pulmologinje Marte Castillo. Rezultat studije znanstvenice Castillo na prvi pogled ulijeva optimizam: od 50 pacijenata oboljelih od covida-19, koji su dobivali vitamin D, samo je jedan završio na odjelu intenzivne njege. U drugoj skupini koja je bila predmet istrage, i u kojoj nisu dobivali vitamin D, 50 posto pacijenata je moralo na intenzivnu.
„Prvi važan korak kod ovakvih studija je da se pogleda kako su skupine sastavljene", kaže Martin Smollich, farmakolog i profesor na Institutu za prehrambenu medicinu na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku, prenosi DW.
Studija navodi neke rizične faktore i pruža informacije o tome koliko pacijenata boluje od određenih bolesti, na primjer od dijabetesa tip 2.
„Samo šest posto pacijenata koji su dobivali vitamin D su bili dijabetičari, ali 19 posto dijabetičara je bilo u skupini koja je dobivala placebo", kaže Smollich.
Još veća razlika je kod pacijenata s visokim krvnim tlakom: 57 posto pacijenata, koji nisu dobivali vitamin D, je imalo problema s povišenim krvnim tlakom. U drugoj skupini bilo je samo 24 posto sudionika studije s povišenim tlakom.
"To znači da su u skupini koja nije dobivala vitamin D bili bolesniji pacijenti", rezimira farmakolog. I takve heterogene skupine na kraju iskrivljuju rezultat. Ali, nije samo to znakovito: u slučaju covida-19 znamo da su dijabetes i visok krvni tlak rizični faktori, koji utječu na teži tijek bolesti", kaže Smollich. „Dakle, nije nikakvo čudo da su pacijenti iz skupine koja nije dobivala vitamin D češće završavali na intenzivnoj njezi."
Ovakva studija, koja nije metodički čista, ne može odgovoriti na pitanje jesu li pacijenti završavali na intenzivnoj njezi zbog toga što im je nedostajalo vitamina D ili zbog prethodnih bolesti. I brojne druge studije i pregledi su došli do zaključka da davanje vitamina D nema značajan učinak na oboljenje od covida-19.
Ipak, ishrana ima vrlo važnu ulogu i u pandemiji koronavirusa.
"Nutrijenti su važni za različite razine imunosnog sustava", kaže Anika Wagner, profesorica prehrane i imunosnog sustava na Sveučilištu u Giessenu. Manjak nutrijenata slabi različite obrambene mehanizme imunosnog sustava i olakšava patogenima napad.
Pored pitanja koliko su hranjivi sastojci važni za sprječavanje bolesti, sve češće se raspravlja o tomu zadovoljava li se naš imunosni sustav zdravom ishranom ili su mu za obranu nužni dodatni sastojci kako bi funkcionirao na najvišoj razini. Odgovor glasi: ovisi.
"Načelno preporučujem da se hranjivi sastojci na dnevnoj bazi pokriju ishranom", kaže Wagner i naglašava da je to definitivno moguće. Ali, na osnovu porasta stope gojaznih ljudi, postoji sumnja da se prakticiranje zdrave ishrane ne provodi u dovoljno mjeri. Time naravno manjka i adekvatna opskrba nutrijentima.
"Gojazni ljudi često konzumiraju previše hrane bogate energijom, ali s malo nutrijenata", naglašava Wagner. To su zaslađena pića, gotova jela i slatkiši. "Gojazne osobe tako razviju sklonost ka dijabetesu i visokom krvnom tlaku."
Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od covida-19.
Ovdje onda ponovo u igru ulazi vitamin D: manjak vitamina D se "često natprosječno javlja kod bolesti i životnih uvjeta koji povećavaju rizik od infekcije covidom-19, dakle kod starijih osoba, gojaznih ili osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2", ocijenio je Martin Smollich.
"Znamo da imunosni sustav u starosti ne funkcionira više tako dobro i da se smanjuje mogućnost sinteze vitamina D", ocijenila Anika Wagner te bi tu zaista trebalo razmisliti o suplementaciji, piše DW.
