Agencija MediaNet objavila je neke od rezultata istraživanja o povjerenju u izvore informiranja o situaciji s pandemijom Covida-19.
Obitelj i prijatelji na vrhu
Istraživanje je pokazalo da, kada se informiraju o situaciji s pandemijom Covida-19, ispitanici najviše vjeruju obitelji, značajno više od svih ostalih navedenih izvora (82,1% ispitanika iskazuje djelomično ili potpuno povjerenje u obitelj), zatim slijede prijatelji, liječnici, Vlada i Stožer dok najmanje vjeruju susjedstvu te medijima.
Povjerenje u liječnike, Nacionalni stožer i Vladu
Na trećem mjestu prema iskazanom stupnju povjerenja su liječnici. Prosječno povjerenje u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19 značajno je veće od povjerenja u Vladu, Stožer, medije i susjedstvo, ali je značajno manje od povjerenja u obitelj i prijatelje. Osim toga, primjetno je da žene iskazuju veću razinu povjerenja (u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19) u odnosu na muškarce, a osim žena, veću razinu povjerenja u liječnike iskazuju i ispitanici u dobi od 60 do 74 godina u odnosu na mlađe skupine u rasponu od 18 do 40 godina. Također, ispitanici iz Grada Zagreba i zagrebačke regije iskazuju značajno višu razinu povjerenja u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19 u odnosu na ispitanike iz kontinentalne i jadranske regije.
Stožer i Vlada su četvrti po rangu izvor informacija o bolesti Covid-19 kojem ispitanici najviše vjeruju. 63,8% ispitanika iskazuje djelomično ili potpuno povjerenje u Stožer i Vladu, 16,2% je onih neodlučnih ispitanika dok 20% iskazuje djelomično ili potpuno nepovjerenje u Stožer i Vladu. Ponovno žene iskazuju veću razinu povjerenja (u Vladu i Stožer) u odnosu na muškarce te ispitanici iz dobne skupine od 60 do 74 godine u odnosu sve ostale (mlađe) dobne skupine.
Posljednje mjesto dijele mediji i susjedi
Medijima i susjedima ispitanici vjeruju značajno manje od svih ostalih navedenih izvora. Povjerenje prema medijima je pak značajno više kod žena u odnosu na muškarce te kod ispitanika sa visokim obrazovanjem u odnosu na ispitanike sa srednjim obrazovanjem. Ispitanici iz Grada Zagreba i zagrebačke regije* te oni iz kontinentalne regije također iskazuju značajno višu razinu povjerenja u medije kao izvor informacija o pandemiji Covid-19 u odnosu na one iz jadranske regije. *( radi o tzv. NUTS II statističkoj podjeli RH na jadransku i kontinentalnu Hrvatsku, no iz interpretativnih razloga te zbog velikog broj stanovnika dodatno smo zasebno izdvojili Zagreb i ZG županiju kao 3. „regiju“).
Najčešći izvor informiranja o pandemiji Covid-19
Kao najčešći izvor informiranja ispitanici su odabrali televiziju (53,2%) i internetske portale (34,5%) - ukupno na ova dva medija otpada 87,7% od svih odgovora. Društvene mreže navodi 6,4%, dok radio i novine kao najčešće izvore informiranja navodi samo 3,8% odnosno 2,2% ispitanika.
Virus kao izmišljotina vladajućih da bi nas držali u pokornosti
Unatoč brzom i nekontroliranom širenju raznih teorija zavjere, izgleda da im hrvatski građani uglavnom nisu skloni. Rezultati pokazuju da je broj ispitanika koji iskazuju djelomično ili potpuno neslaganje s ovom tvrdnjom značajno veći od broja onih koji se sa tvrdnjom djelomično ili potpuno slažu. Bez obzira na relativno visok udio neodlučnih ispitanika - ipak možemo ustvrditi da ispitanici opće odrasle populacije RH u dobi od 18 do 74 godine uglavnom nisu skloni stavu da je Covid-19 izmišljotina vladajućih da bi nas držali u pokornosti. Promatrajući sa sociodemografskog aspekta, primjećujemo da su muškarci u prosjeku značajno skloniji stavu da je virus izmišljotina u odnosu na žene. Nadalje, tom su stavu značajno skloniji i mlađi ispitanici u odnosu na svoje starije sugrađane kao i ispitanici sa srednjom školom u odnosu na ispitanike sa višim i visokim obrazovanjem.
Istraživanje je provedeno na uzorku N=1.010 ispitanika opće odrasle populacije RH u dobi od 18 do 74 godine. Radi se o uzorku stratificiranom prema veličini županija i naselja unutar županija i reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu. Takav uzorak omogućava da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na kompletnu odraslu populaciju RH u dobi od 18 do 74 godine. Standardna pogreška uzorka +-3%.
